Now Reading
Anksioznost – uzroci, simptomi, savjeti, liječenje

Anksioznost – uzroci, simptomi, savjeti, liječenje

anksioznost

Želite da saznate kako da se postavite u situaciji kada mislite da imate napad anksioznosti? Ne znate kako da definišete svoje stanje, a pod konstantnim ste stresom i željeli biste da pomognete sebi? Kako da prepoznate anksioznost i da li doživljavate napad anksioznosti, kada da se javite doktoru i još dosta korisnih savjeta, saznajte u tekstu koji smo detaljno pripremili kako bismo vam pomogli da se izborite sa napadima panike.

Anksioznost se najčešće definiše kao stanje patološkog straha, nejasne strepnje, uznemirenosti ili bojaznosti koja nije povezana sa nekim konkretnim i jasnim objektom. Strah je neosnovan, često nije u srazmjeri sa opasnošću, s tim što se anksioznost više posmatra kao poremećaj, a ne kao bolest.

Većina ljudi doživljava anksioznost u nekom trenutku svog života. U stvari, anksioznost je vrlo normalan odgovor na stresne životne događaje kao što su selidba, promjena posla ili finansijski problemi. Međutim, kada simptomi anksioznosti postanu veći od događaja koji su ih izazvali i počnu da se miješaju u vaš život, oni mogu biti znakovi poremećaja anksioznosti.

Broj ljudi koji pati od anksioznosti znatno se povećao u posljednjih nekoliko godina, a prema riječima stručnjaka postoji tendencija da će se taj broj sve više povećavati iz godine u godinu.

Uzroci

Svakodnevni stres, pitanje lične egzistencije koje se sve više dovodi u pitanje, kao i posljedice rata dovele su do sve jače strepnje i bojaznosti. Pored toga, neki ljudi imaju genetske predispozicije za pojavu anksioznosti. Žene su usljed učestalih hormonskih oscilacija podložnije pojavi anksioznosti.

Simptomi

Psihički simptomi ispoljavanja anksioznosti su:

  • umor
  • nedostatak sna
  • sve veća zabrinutost
  • depresija
  • smanjena koncentracija

Fizički simptomi su:

  • lupanje srca
  • grčevi u stomaku
  • glavobolja
  • oslabljena bešika
  • problemi sa probavom
  • blijedo lice
  • suva usta
  • ubrzano disanje
  • trzaj prilikom iznenadnih zvukova

Ono što takođe karakteriše osobe koje pate od anksioznosti je stanje pripravnosti. Usljed nejasne strepnje, osobe su stalno na oprezu, jer smatraju da im se približava neka opasnost.

Anksiozni poremećaji mogu biti različiti, ali se njima može upravljati odgovarajućom pomoći od strane medicinskog profesionalca. Prepoznavanje simptoma je prvi korak. Slijedi 11 uobičajenih simptoma poremećaja anksioznosti, kao i prijedlozi kako je prirodno smanjiti i kada tražiti stručnu pomoć.

Pretjerana briga

Pretjerana briga o svakodnevnim stvarima je znak anksioznosti, naročito ako je dovoljno ozbiljna da ometa svakodnevni život i ako se nastavlja gotovo svakodnevno najmanje šest mjeseci.

Osjećaj uznemirenosti

Brzi otkucaji srca, znojenje, drhtanje i suva usta su uobičajeni simptomi uznemirenosti. Ljudi sa poremećajima anksioznosti mogu doživjeti ovu vrstu uzbuđenja u dužem vremenskom periodu.

Nemir

Sam osjećaj nemira nije dovoljan za dijagnostifikovanje poremećaja anksioznosti, ali to može biti jedan od simptoma, pogotovo ako se često javlja.

Umor

Umor može biti znak poremećaja kao što je anksioznost, ako je praćen prevelikom zabrinutošću. Međutim, on takođe može ukazivati ​​na druge zdravstvene poremećaje.

Teškoća koncentrisanja

Teža sposobnost koncentrisanja kod većine ljudi može biti simptom povećane anksioznosti.

anksioznost

Razdražljivost

Većina ljudi sa poremećajima anksioznosti izvještava da se osjećaju veoma nadražujuće, naročito kada je njihova anksioznost na vrhu.

Napetost mišića

Tenzija u mišićima je snažno povezana sa anksioznošću. Dokazano je da liječenje napetosti mišića smanjuje simptome briga i anksioznosti. Ovaj odnos je dakle, obostran.

Problemi sa spavanjem

Problemi sa spavanjem su veoma česti kod osoba sa anksioznošću. Liječenje anksioznosti može pomoći u poboljšanju kvaliteta spavanja.

Problemi sa probavom

Anksioznost može izazvati česte i neprijatne probleme sa probavom, odnosno dijarejom.

Kako biste se efikasno i brzo izborili sa ovim problemom, preporučujemo vam, između ostalog, da počnete sa korištenjem prirodnog kompleksa za tečne i česte stolice – Diarilium solucije.

anksioznost

Sastav

Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)

Komisija E i ESCOP prepoznaju internu upotrebu ruzmarina za ublažavanje želučanih poremećaja i njegovu spoljašnju upotrebu, kao dodatak, za ublažavanje reumatskih poremećaja i  poremećaja periferne cirkulacije (ruke, noge). ESCOP takođe preporučuje ruzmarin za poboljšanje funkcije jetre i žuči i, izvana, kao blagi antiseptik. Takođe se koristi za liječenje gihta, smanjenje kašlja i snižavanje hipertenzije.

Ekstrakt sjemena grejpa

Ekstrakt sjemenki grejpa zahvaljujući antibakterijskom, antimikotičnom, antiputridnom, protuupalnom, pa čak i djelovanju na određene viruse sprečava proliferaciju patogena.

Trnjina (Prunus spinosa)

Trnjina se koristi za zaustavljanje dijareje, kod umora, akni, čira, problema sa ustima.

Guščja trava (Potentilla anserine)

Guščja trava je posebno korisna i interno (za liječenje dijareje) i eksterno (za liječenje bolesti sluznice usta i grla).

U slučaju dijareje, efikasna je protiv enterokolitisa, ljetne dijareje, enteritisa i akutnog kolitisa.

Kupina

Tokom vijekova, listovi i pupoljci divlje kupine su korišteni za liječenje hemoptizije, hemoroida, dijareje, dizenterije, oligurije i dijabetesa.

Komorač (Foeniculum vulgare)

Ajurvedska medicina u Indiji i tradicionalna kineska medicina uključile su biljku i njenu klasičnu upotrebu u svoju zvaničnu farmakopeju. Komorač olakšava rad crijeva, smanjuje fermentaciju i formiranje crijevnih gasova, a pomaže u smirivanju bolova u stomaku.

Zeleni anis (Pimpinella anisum)

Efikasan u liječenju raznih probavnih poremećaja, stimuliše apetit, liječi zadah, podržava varenje i prepoznaje se po svom karminativnom djelovanju (olakšava uklanjanje crijevnog plina odgovornog za nadutost, nadimanje, podrigivanje i slično) i  djelovanju na želudac.

Matičnjak (Melissa officinalis)

Matičnjak ublažava gastrointestinalni bol sa dva kombinovana dejstva:

  • Antispazmodično, smanjuje kontrakcije želuca i crijeva.
  • Takođe stimuliše varenje, povećavajući proizvodnju žuči.

Natrijum hlorid

Farmakodinamička svojstva otopine natrijum hlorida su od natrijumovih i hloridnih jona koji održavaju hidroelektrolitsku ravnotežu.

Natrijum-hlorid učestvuje u rehidraciji obezbjeđujući neophodan rastvor za rehidraciju.

Saharoza

Molekul saharoze se može hidrolizirati da bi se generisao molekul glukoze i molekul fruktoze. Saharoza učestvuje u rehidraciji obezbjeđujući neophodnu glukozu u oralnoj rehidratacionoj otopini i daje energiju.

Kukuruzni skrob

Kukuruzni skrob učestvuje u rehidraciji obezbjeđivanjem potrebne glukoze u oralnoj rehidratacionoj otopini. Ona takođe donosi energiju jer je spor šećer.

Djelovanje

  • Brzo djeluje
  • Zaustavlja dijareju
  • Olakšava bol u abdomenu
  • Obezbjeđuje rehidraciju
  • Djeluje antiseptički
  • Pogodan za djecu od 36 mjeseci

Napadi panike

Napadi panike proizvode izuzetno intenzivna osjećanja straha, praćena neprijatnim fizičkim simptomima. Ponavljajući panični napadi mogu biti znak paničnih poremećaja i zabrinjavajuće anksioznosti.

Izbjegavanje društvenih dešavanja

Strah i izbjegavanje društvenih situacija može biti znak socijalnog poremećaja anksioznosti, jednog od najčešće dijagnostikovanih poremećaja anksioznosti.

Iracionalni strahovi

Iracionalni strahovi koji prekidaju svakodnevno funkcionisanje mogu biti znak određene fobije. Postoji mnogo vrsta fobija, ali sve uključuju ponašanje izbjegavanja i osjećanja ekstremnog straha.

Kako liječiti anksioznost?

Ukoliko prepoznate simptome anksioznosti, najbolje je obratiti se ljekaru koji će nakon pregleda ustanoviti stepen stanja i na osnovu toga prepisati adekvatnu terapiju.

anksioznost

Liječenje prirodnim putem

Ova vrsta stanja može se liječiti i prirodnim putem, odnosno korišćenjem biljnih napitaka koji su se pokazali efikasnim i djelotvornim.

Čaj od matičnjaka ublažava mnoge poremećaje psihičke prirode, između ostalog i strahove. Pokazao se kao dobro antidepresivno sredstvo, ali se mora uzimati oprezno, sa pauzama kako se ne bi pojavili kontraefekti.

Ukoliko se anksioznost javi kod djece, preporučuje se čaj od kamilice. To je blagi čaj koji ublažava bolove, opušta tijelo, ublažava osjećaj straha i samim tim poboljšava spavanje.

Kantarion se takođe pokazao kao odlično sredstvo koje ublažava stanje anksioznosti. Može se konzumirati u obliku kapi i u formi čaja.

Anksioznost se liječi i jogom. Dovoljno je da se dva puta sedmično posvetite meditaciji i jogi kako biste osjetili poboljšanje. Joga je dobra za um i za tijelo. Opušta mišiće i utiče na duhovnu stabilnost. Samim tim smanjuju se šanse za pojavom anksioznog napada.

Eterična ulja

Ulje karanfilića pokazalo se kao efikasno sredstvo u liječenju depresije i anksioznosti. Djeluje stimulišuće na psihu, pa samim tim uklanja mentalnu iscrpljenost i stres. Smanjuje se nesanica i organizam dobija na snazi.

Još jedno esencijalno ulje koje je pokazalo svoju korisnost u liječenju anksioznosti je i ulje od tamjana. Prepoznatljivo je po drvenkastoj aromi. Sladak i topao miris čine ga idealnim za opuštanje i popravljanje raspoloženja.

Djeluje sedativno, opušta mišiće, umiruje bol. Pokazalo se efektivno i u eliminisanju glavobolje i nesanice. Dobro je sredstvo u jačanju imuniteta. Koriguje bore i regenerativno djeluje na kožu. Njegovim nanošenjem smanjuju se ožiljci od akni i boginja.

Pročitajte i koji su to zdravstveni benefiti eteričnih ulja.

Razgovor sa psihoterapeutima je još jedan vid terapije koji može pomoći.

Kada tražiti stručnu pomoć

Anksioznost može izazvati druge zdravstvene probleme, pa je važno tražiti stručnu pomoć ako su vaši simptomi ozbiljni. Ukoliko osjećate zabrinutost skoro svaki dan i doživite jedan ili više gore navedenih simptoma za najmanje od šest mjeseci, to može biti znak poremećaja anksioznosti.

Bez obzira koliko dugo imate simptome, ako ikada osjećate da se vaše emocije miješaju u vaš život, trebate zatražiti stručnu pomoć. Licencirani psiholozi i psihijatri obučeni su da tretiraju anksiozne poremećaje različitim sredstvima. Ovo često uključuje kognitivnu terapiju ponašanja, lijekove protiv anksioznosti ili neke od prirodnih terapija. Rad sa profesionalcem može vam pomoći da upravljate svojom anksioznošću i smanjite simptome što brže i bezbjednije.

anksioznost

Da li je vrijeme da potražite pomoć?

Život pred nas često stavlja brojne izazove i ponekad nam se čini da ne znamo kako dalje. Bilo da je u pitanju smrt voljene osobe ili neprestana anksioznost, važno je da znate da vam je stručna pomoć na raspolaganju.

Gubitak

Smrt je neizbježan dio života, ali to ne olakšava činjenicu da ste izgubili voljenu osobu. Svako se sa gubitkom voljenog nosi drugačije, bilo da je u pitanju roditelj ili ljubimac. Ipak, izbjegavanje realnosti gubitka može dovesti do dugotrajnih problema. Psiholog vam može pomoći u pronalaženju odgovarajućih načina da se nosite sa smrću nekog vama bliskog.

Stres i anksioznost

Izvjesni aspekti života su stresni, a mnoge situacije mogu izazvati osjećanje konstantne uznemirenosti. Stres i anksioznost, ukoliko se ignorišu, mogu dovesti do društvene izolacije, depresije i mnoštva drugih problema. Psiholog je obučen da vam pomogne da naučite kako da upravljate stresom i anksioznošću pronalaženjem izvora ili uzroka vaših problema, kao i odgovarajućim načinima prevazilaženja.

Fobije

Kada se bojite visine ili pauka to su uobičajene fobije, ali neki neobični i neosnovani strahovi mogu stvarati značajne probleme u vašem životu. Na primjer, sitofobija (strah od jedenja) može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Iskusan psiholog može vam pomoći da počnete prevazilaziti svoje strahove kako biste mogli živjeti bez polifobije (strah od mnogih stvari) ili fobofobije (strah od straha).

Depresija

Jaka osjećanja bespomoćnosti ili beznadežnosti su uobičajeni znaci depresije. Mnogi vjeruju da ljudi mogu sami da se riješe depresije a to se rijetko dešava. Depresija je uobičajeni poremećaj u kome ljudi izgube interesovanje za stvari, doživljavaju zamor i često imaju problema sa kontrolisanjem njihovih emocija. Psiholozi će vam pomoći da pronađete izvor svoje depresije, a upravo je to prvi korak koji će vam pomoći da se osjećate bolje.

Možda vas bude zanimalo i kako praktikovati svjesnost tokom čitavog dana.

Porodični i drugi odnosi

Odnosi, bilo porodični, lični ili u vezi sa poslom, imaju svoje uspone i padove. Iako oni mogu biti neke od najboljih stvari u životu, odnosi definitivno mogu biti izvor stresa i problema. Rad sa psihologom (pojedinačno ili u grupnom okruženju) može pomoći da popeglate bore koje se mogu formirati čak i u najjačim odnosima.

Loše navike i zavisnosti

Neke loše navike kao što su pušenje, alkohol i upotreba droge često se koriste da bi se izbjegli ili samoizliječili veći, osnovni problemi. Psiholog vam itekako može pomoći u ovom slučaju, kao i kada se borite sa problemima kao što su poremećaji ishrane, problemi sa spavanjem i slično.

Poboljšanje performansi

Neki od najuspješnijih ljudi postižu svoje ciljeve tako što ih prvo vizualizuju. Sportisti se često mentalno pripremaju za takmičenje sa istim intenzitetom koliko i fizički treniraju svoje tijelo. Drugi koriste ovu tehniku da se proaktivno pripremaju za životne izazove.

Baš kao što biste uvježbali govor prije nego što ga date, vaš psiholog vam može pomoći da se pripremite za velike životne događaje, bilo da je u pitanju učešće na Olimpijadi ili samo razgovor za posao.

Slušajte sami sebe

Često pacijenti pronađu svoja vlastita rješenja upravo kada saslušaju samog sebe dok pričaju o tome glasno. Jednostavno govoreći o svojim problemima jasno i glasno, mnogim ljudima može pomoći da poboljšaju svoju mentalnu snagu, te da budu u stanju da se koncentrišu i postanu više orijentisani na zadatak.

See Also
anksioznost

Psiholozi su prije svega obučeni da budu sjajni slušatelji.

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji se mogu manifestovati na nekoliko načina i često su prerušeni u nešto drugo te se mogu otkriti samo uz pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje. Neki mentalni poremećaji sa različitim simptomima uključuju: bipolarni poremećaj, šizofreniju, post-traumatski stresni poremećaj, itd.

Pronalaženje prave pomoći

Psiholog može biti jako korisno sredstvo vašem zdravlju. Pomažući vam da održite jasan um i upravljate stresom, anksioznošću, fobijama i drugim problemima sa kojima se suočavate, psiholog vam može pomoći da naučite da živite život punim plućima.

Prvi korak je pronalaženje lokalnog psihologa i početak odnosa koji je otvoren, komunikativan i prosperitetan. Poslije toga, fokusirajte se zajedno na generalno poboljšanje vašeg mentalnog zdravlja i napokon počnite da živite kvalitetnije i bolje.

Savjeti za borbu protiv anksioznosti

Naspavajte se

Ako nedovoljno spavate, logično je da ćete biti umorni i neraspoloženi. Zato je san jako bitan, jer kada ste odmorni, spremni ste za sve izazove koji vas čekaju u toku dana.

Smijte se

Važno je razmišljati pozitivno i biti nasmijan. Nasmijte se slučajnom prolazniku, konobaru u restoranu, službeniku u banci. Osmijeh se vraća osmijehom, vidjećete, a i lijepo ćete se osjećati.

anksioznost

„Isperite” mozak

Pokušajte da na neko vrijeme potpuno zaboravite na svakodnevne brige, greške, nagomilane probleme na poslu. Na trenutak sve eliminišite iz svoje glave, opustite se, duboko udahnite i rješavajte jednu po jednu stvar.

Jedite zdravu hranu

Kako pokazuju istraživanja, hrana bogata vitaminom B i omega-3 masnim kiselinama smanjuje depresiju i anksioznost. Žitarice cjelovitog zrna regulišu nivo serotonina, koji je glavni „krivac” za naše dobro raspoloženje.

Pravilno disanje

Kada god se uspaničite, pokušajte da se fokusirate na duboko disanje koje će vas garantovano opustiti.

Planirajte

Napravite plan za nekoliko dana unaprijed. Zapisujte sve svoje obaveze, jer ćete na taj način izbjeći nepotreban stres da ste nešto zaboravili da uradite, kao i nagomilavanje obaveza.

Družite se

Ljudi koji provode mnogo vremena u društvu, pretenduju da reaguju manje negativno na svakodnevne situacije.

Možda će vas zanimati i koje su to namirnice koje pozitivno i negativno utiču na vaše raspoloženje.

Ove joga poze će smanjiti vašu anksioznost

Joga podrazumijeva duboko disanje, relaksiranje uma i fokusiranje na poze. Ona, takođe, stimuliše hormone u mozgu i liječi nervni sistem, koji djeluje tako da smiruje vaš um i opušta vaše tijelo.

Ako ste imali naročito stresan dan ili vas trenutno muči anksioznost, određene poze su naročito korisne za otklanjanje stresa i anksioznosti (ponekad gotovo odmah). Sklonite se od buke i nereda, raspršite neka esencijalna ulja, pustite opuštajuću muziku i probajte sljedeće joga poze kako biste se smirili.

anksioznost joga

Dječija poza (Balasana)

Ova osnovna pozicija joge poznata je kao odmor tokom joge, ili kao poza koja se koristi kada pokreti postanu teški. Takođe pomaže u oslobađanju tenzija na leđima, vratu i ramenima, što su glavne oblasti na koje utiče stres. Kompresija vašeg tijela takođe zahtijeva da duboko dišete – što je poznati način smanjenja anksioznosti i stresa.

Noge uz zid (Viparita Karani)

Ovo je jednostavno kao što zvuči – stavite noge uz zid, a vašu kičmu što je moguće bliže zidu i opustite se. Ova poza je odlična za mnoge stvari, uključujući menstrualne grčeve, snižavanje krvnog pritiska i smanjenje nesanice. Ako bolujete od bolova u leđima, postavite jastuk ili ćebe ispod leđa i duboko udišite, držeći svoje noge ravnim.

Kamila (Ultrasana)

Kamila poza poboljšava cirkulaciju krvi, što znači da vaše tijelo dobija više kiseonika. Više kiseonika u vašem tijelu smiruje vaš nervni sistem, kao i vaš um i tijelo. Duboko udisanje takođe će ubrzati olakšanje uznemirenosti.

To je energična poza, tako da će vam dati energiju da biste se suočili sa ostatkom svog dana sa mnogo manje stresa. Međutim, ova poza je veoma intenzivna pa je radite polako i sa mnogo pažnje.

Lotos (Padmasana)

Sjedenje na krstima obezbjeđuje ispravljenu kičmu i opuštena ramena, što pomaže da vaša pluća popunjavaju više vazduha. Ova poza će posebno pozitivno uticati na vaša donja leđa, što je jedno od glavnih područja kod ljudi gdje se spuštaju napetost i stres.

Pretklon (Uttanasana)

Ova poza pomaže kod ublažavanja glavobolje i smirenja uma, s obzirom da se svi krvni tokovi ovako kreću ka vašoj glavi. Ovaj položaj takođe primorava vaše bokove i ramena da se opuste.

Stoj na glavi (Sirsasana)

Iako je ova poza teška, ona ima nevjerovatne koristi kada je u pitanju smanjenje anksioznosti. Ovo će stimulisati protok krvi u vašu glavu, što uzrokuje detoksikaciju nadbubrežja. Za detoksikaciju je poznato da smanjuje simptome depresije i anksioznosti. Ova poza takođe zahtijeva koncentraciju, posebno sa fokusom na vaše srce i dah. Fokusiranje na ove oblasti vašeg tijela prirodno smiruje stres i djeluje kao oblik meditacije.

Aplikacije koje će vam pomoći kada imate anksiozni napad

Anksioznost je „epidemija” koja se brzo širi. Na sreću, tehnologija je brzo počela da stvara rješenja za ovaj problem. Izuzetno veliki broj odraslih širom svijeta proživljava ovaj poremećaj, te danas postoji mnogo aplikacija i pomagala na koje možete da se oslonite. Od zabavnih igara do strategija suočavanja, postoje brojne aplikacije koje se bave svim aspektima ovog složenog stanja.

Ukoliko doživljavate anksiozni napad, važno je potražiti pomoć, a ove alternativne terapije uvijek treba koristiti u kombinaciji sa bilo kojim drugim tretmanom koji vaš porodični doktor preporučuje. Međutim, ako vam je potrebna pomoć koja odgovara na anksioznost, a koju uvijek želite imati na raspolaganju, onda instalirajte jednu od ovih aplikacija.

aplikacije anksioznost

What’s up (besplatno)

Ova aplikacija je najbolja za razvijanje dugoročnih strategija suočavanja sa anksioznošću, razumijevanje vašeg stanja i praćenje napretka. Korišćenjem tehnika iz kognitivne psihologije u ponašanju, ova ekspertska informativna aplikacija uređena je u odjeljcima koji se fokusiraju na individualne potrebe korisnika. Iz korisnog informativnog segmenta koji pomaže razumijevanju gotovo svakog stanja, izdvojili bismo „Help Right Now”, zajedno sa zabavnim tehnikama disanja.

Iako je teško izabrati, najbolja karakteristika aplikacije je možda „Lično” sekcija, gdje korisnici mogu pratiti napredak i voditi dnevnik dobrih i loših dana. Dodatna mogućnost vam omogućava da prijavite negativne misli i povežete ih sa određenim događajima, ključnom metodom identifikacije obrasca i razumijevanjem izazivača anksioznosti.

Dots (besplatno)

Ova aplikacija najbolja je za trenutno olakšanje onima koji se bore sa paničnim napadima, kao i za upoznavanje kratkoročnih mehanizama za suzbijanje nervoze. Ponekad anksioznost može biti sveobuhvatna, što dovodi do osjećaja panike, hitnosti i intezivne neugodnosti.

Ova aplikacija pruža veliki broj opcija za jednostavne, ali angažujuće igre koje vam mogu pomoći. Vrlo preporučiva je Dots prijatna direktna i efikasna igra u kojoj igrači napreduju povezivanjem tačaka iste boje. Zvuči jednostavno? To je najbolji trik – tačke apsorbuju vašu punu pažnju dok zahtijevaju malo razmišljanja i mogu da zaustave talas panike dok ne prođe vaš trenutak anksioznosti.

Worry Watch (cijena: 2,99 dolara)

Druga aplikacija koja uzima kognitivnu psihologiju kao svoj kamen temeljac, Worry Watch, je jednostavan sistem koji ohrabruje korisnike da napišu svoje brige i razmišljaju o tome da li su ih već prolazili. Najbolje od svega, aplikacija generiše grafikone za snimanje obrazaca anksioznosti, obezbjeđujući uvid i podupirući vašu sposobnost da prepoznate uznemirene misli i da se u budućnosti nosite sa njima.

Pzizz (besplatno)

Ova aplikacija je najbolja za one koji su otkrili da je anksioznost umiješana u njihov san. Jedan od najčešćih neželjenih efekata anksioznosti je problem sa spavanjem. Pošto zabrinjavajuće misli kruže oko vaše glave, može biti teško da se opustite, a posljedični umor će vjerovatno pogoršati vaše raspoloženje.

Pzizz vam omogućava da prilagodite umirujuće zvučne snimke posebno dizajnirane da vam pomognu da spavate – i da zaspite. Ova aplikacija apsorbuje vašu pažnju kako bi blokirala misli koje vam otežavaju spavanje.

Na koji način se vi borite protiv anksioznosti?

 

© 2021 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Scroll To Top