Da li je dojenje bauk?

Avatar photo
dojenje

Kada sam dobila podatak o učestalosti dojenja u RS i BiH, ostala sam šokirana. Podaci UNICEF-a za period 2008-2012. kažu da u BiH svega 18,5 odsto žena doji djecu u prvih 6 mjeseci! Da li je to moguće, pitam se ponovo i ponovo. Da li je dojenje bauk? Da me neko pitao šta ja mislim koliko žena doji svoju djecu, rekla bih, bez zadrške – većina. Jer moje je iskustvo takvo. Sve meni bliske žene su dojile svoju djecu minimalno 10 mjeseci. To me podstaklo da napišem ovaj članak.

Značaj dojenja je višestruk – nutritivni, zaštitni i emocionalno-psihološki. I o tome se mnogo piše. Ovdje ću govoriti o značaju za razvoj crijevne mikroflore. O njenom značaju se danas mnogo i često piše.

Šta su probiotici i zašto su važni za crijevnu mikrofloru?

Tako da sam sasvim sigurna da ste čuli za probiotike, kao i da ste ih bar jednom u životu pili. Ako ništa, onda uz antibiotsku terapiju. Antibiotici ubijaju patogene, odnosno loše bakterije. Ali nažalost, usput ubijaju i one dobre. Tako se sklad tog našeg živog svijeta u crijevima naruši, i zato je preporučivo da se za vrijeme i poslije uzimanja antibiotika uzimaju dobre bakterije u vidu kapsula koje se zovu probiotici.

Probiotici nam pomažu dok se naše uništene bakterije ponovo ne namnože, za šta im treba nekoliko sedmica. Da, kažu, nakon nekoliko dana antibiotika, potrebno je nekoliko sedmica da se stvari vrate u normalu.

E, a za šta su nam bitne te crijevne bakterije? I šta uopšte bakterije rade u našem organizmu? Pa, ne znam da li ste čuli, ali po brojnom stanju tih „živuljki“ imamo više nego naših ćelija. Zapanjujuće?

Mogli bismo čak reći da smo mi više bakterije nego ljudi. Jer se ljudsko tijelo sastoji od oko 10 milijardi ćelija, a nosi oko 100 milijardi mikroorganizama. Čak deset puta više! One se nalaze na dijelovima tijela koji su izloženi spoljašnjem svijetu, odnosno okolini – koža i sluzokoža probavnog, respiratornog i urogenitalnog trakta.

Najveći dio, oko 70 odsto, čini crijevna mikroflora, sa oko 500 vrsta bakterija. Neki je smatraju „organom unutar organa“. Obuhvata površinu veličine teniskog igrališta (200 m2) i broji milijarde bakterija. Crijevne bakterije pomažu povećanom iskorištavanju nutrijenata iz hrane, sintetišu vitamin K, razgrađuju žučne pigmente i žučne kiseline. Takođe štite domaćina od naseljavanja patogenih crijevnih mikroorganizama tzv. „bakterijskom interferencijom“.

Danas se smatra da više od 75 odsto našeg imunološkog sistema leži upravo ovdje, u našim crijevima. Unazad 20 godina brojne su studije potvrdile da crijevna mikroflora ima veze sa našim zdravljem, odnosno sa pojavom oboljenja kao što su autizam, depresije, Hashimotova bolest, upalna bolest crijeva i dijabetes tipa I, alergije. Sastav crijevne mikroflore toliko je različit od čovjeka do čovjeka, da se čak počinje posmatrati kao „otisak prsta“ svakoga od nas.

Formiranje crijevne mikroflore kod beba zavisi od ishrane

mama i bebaKako se dijete rađa gotovo sterilno, razvoj fiziološke mikroflore zavisi od izloženosti mikroorganizmima. Prvi kontakt, ili bar prvi značajan kontakt sa spoljašnjim svijetom, pa tako i sa mikroorganizmima, dešava se u toku poroda. Tako djeca rođena carskim rezom imaju mikrofloru koja je slična mikroflori kože, u odnosu na djecu rođenu vaginalnim putem, čija mikroflora je slična vaginalnoj i crijevnoj mikroflori majke.

Drugi, vrlo značajan faktor za formiranje crijevne mikroflore je način ishrane novorođenčeta. Brojna istraživanja poredila su sastav crijevne mikroflore djece hranjene majčinim mlijekom u odnosu na djecu hranjenu „flašicom“, odnosno mliječnom formulom.

Majčino mlijeko je prva ljudska hrana i smatra se najboljom mogućom hranom za rast i zdrav razvoj novorođenčadi. Pored hranjivih komponenti, bitnih za rast i razvoj, sadrži i oligosaharde, nukleotide, masne kiseline, imunoglobuline, citokine, lizozim, laktoferin, faktore rasta i druge faktore koji utiču na razvoj imuniteta. Pokazalo se, u posljednjih nekoliko godina, da majčino mlijeko takođe predstavlja i  konstantan izvor bakterija za crijeva djeteta.

Bebe hranjene majčinim mijekom i one hranjene „na flašicu“ razvijaju bitno drugačiji imunitet, koji ostaje različit šest mjeseci nakon prestanka dojenja. Dojena djeca sporije dobijaju na težini, u odnosu na dojenčad hranjenu formulom, posebno u drugoj polovini prve godine života, a to bi se moglo povezati sa smanjenim rizikom od pretilosti, pa i bolesti srca i krvnih sudova, hipertenzije i insulinske rezistencije, odnosno dugotrajnom dobrobiti za metaboličko zdravlje.

Možda te zanima

Smatra se da dojenje može čak da utiče da se prevaziđu neželjeni efekti nastali u fetalnom periodu. Znači, ako se nešto loše desilo u toku trudnoće, postoji nada da se to popravi u periodu dojenja. Zapanjujuće!

Cijela ta priča o tome da spoljašnji faktori mogu da utiču na aktivnost naših gena, koja se naziva epigenetika, i dokazana je 100 odsto. Dakle, hrana koju unosimo utiče na aktivnost naših gena. Možemo da imamo gen za dijabetes, ako jedemo dobru hranu ne moramo nikada da razvijemo bolest.

Dakle, dokazano je, ovdje mogu reći 100 odsto, da ishrane majke u trudnoći i najranija ishrana novorođenčeta imaju direktan uticaj na razvoj mikroflore, metabolizma i imuniteta, odnosno cjeloživotnog zdravlja djeteta. Zato apelujem na sve buduće majke da doje svoju djecu. Proces nije jednostavan. Često nije ni bezbolan. Ali vrijedi neprocjenjivo.

U Banjaluci postoje sertifikovane savjetnice za dojenje koje će vas pripremiti psihološki i savjetodavno prije poroda, a zatim i u toku samog uspostavljanja laktacije i u drugim situacijama koje mogu da zakomplikuju ovaj proces. Prava priprema je veoma bitna, nekada i presudna. A pravo mjesto za kvalitetnu pripremu je škola za trudnice.

 

Pogledaj komentare (0)

Ostavi komentar

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh