Knjige o putovanjima koje svi putoholičari moraju pročitati

Trenutno o putovanjima možemo samo da maštamo i da se prisjećamo kako je to bilo prije Korone. Niko sa sigurnošću ne zna do kada će ovo trajati i kada ćemo bezbrižno moći optputovati negdje bez da razmišljamo o izolaciji, virusu i drugom. Ipak, ono što možemo to je da planiramo neko buduće putovanje ili da uživamo čitajući knjige o putovanjima.

Za sve vas putoholičare, ali druge koji niste toliki “fanatici” za putovanjima donosimo nekoliko naslova koje će vas ostaviti bez daha. Uživajte.

Putovanje kroz Portugaliju, Saramago

Saramago nas istančanim opisima u ovoj knjizi vodi u uzbudljivo putovanje ovom zemljom. Upoznajemo se sa krajolikom, ljudima, umjetničkom baštinom i istorijom Portugala.

Putovanje nikada nema kraj. Samo putnici imaju kraj. A čak i oni mogu produžiti putovanje u sećanju, u pamćenju, u pripovedanju. Kada je putnik seo na pesak plaže i rekao: „Nema više šta da se vidi“, znao je da nije tako. Kraj jednog putovanja tek je početak drugog. Treba videti ono što niste prvi put videli, videti ponovo ono što ste već videli, videti u proleće ono što ste videli leti, videti noću ono što ste videli danju, biti na suncu onde gde je ranije pala kiša, videti useve kako bujaju, zreo plod, pomeren kamen, senku koja ne beše tamo prethodni put. Potrebno je vratiti se starim stopama da bismo ih ponovili, i da bismo ucrtali nove puteve pored njih. Potrebno je ponovo započeti putovanje. Uvek.

Ova knjiga nije običan vodič koji se nosi pod rukom, nego mnogo više od toga. Na svom putovanju kroz Portugal, njegove skrivene kutke i viševjekovnu kulturu, Žoze Saramago je išao tamo gde se uvijek ide, ali i tamo kuda se ne ide gotovo nikada. Putnik ističe da nije tu kako bi davao savete, premda svojih opservacija ima napretek.

Srpski prevod predstavlja jedinstveno izdanje u svijetu koje, umjesto predgovorom, započinje putopisnim zapisom iz Portugalije našeg nobelovca Ive Andrića.

Putovanje kroz Portugaliju je oda zemlji i njenoj bogatoj tradiciji. Samo Portugalac može da napiše ovakvu knjigu, samo Saramago može da iznedri ovakav stil. Ova knjiga je odavanje počasti zadivljujućem predjelu gdje se završava more a počinje zemlja.“ Henri Šin, New Statesman

Zakotrljaj me oko svijeta, Snežana Radojičić

Glavni lik ovog romana je Snežana, a knjiga je nastala po istinitom događaju. Naime, Snežana je krenula na daleki put biciklom, sa saputnikom koji joj je bio gotovo potpuni stranac.

Snežana i Brajan su mjesece proveli između Slovačke, Poljske, Ukrajine, Srbije i Turske, upuštajući se u uzbudljive epizode sa lokalnim stanovništvom, što je njihovu neizvjesnu avanturu putovanja učinilo još neizvesnijom. Bez mnogo novca, često bez udobnog prenoćišta – u šatoru, kod nepoznatih ljudi, ponekad i bez ikakvog konačišta – dvoje junaka zajednički sazrijevaju u uslovima potpuno različitim od onih na koje su bili navikli. Ostvarujući svoj životni san putovanja oko svijeta, Brajan bodri Snežanu da prekorači svoje dotadašnje granice, pa ona s vremenom stiče mudrost koju će sažeti u nekoliko riječi: sve što čovjek ima jeste ovaj trenutak, sada.

Ipak, razlike u mentalitetu dvoje glavnih junaka i teške okolnosti s kojima se sreću nameću pitanja da li će dvoje putnika ostati zajedno, hoće li Snežana odustati ili će smoći snage da nastaviti dalje sama.

Davidova lista, David Menaš

Davidova lista je hrabra, inspirativna, istinita priča o učenju, ljubavi i zaveštanju, koja nam upućuje izazov da se zapitamo: šta je u životu istinski važno?

David Menaš je živio za svoj posao profesora u srednjoj školi. Tom svojom strašću je nadahnjivao učenike, a između časova o Šekspiru i strukturi rečenice sa njima je gradio jedinstvenu sponu, ulivajući im hrabrost za lične bitke i istovremeno im pružajući dragocjene pouke o životu.

Kada je nakon šestogodišnje borbe sa rakom mozga izgubio sposobnost da predaje, Davida je razarala misao da više neće imati prilike da utiče na živote svojih učenika. Oglasio se na Fejsbuku sa odvažnim planom – iako teško pokretan, poći će na putovanje kroz Ameriku kako bi se lično uvjerio da su se njegovi đaci snašli u životu. Da li im je u tome i on pomogao? Za nepunih četrdeset osam sati poslije te objave javili su se bivši učenici iz više od pedeset gradova nudeći podršku i prenoćište.

Prevalivši hiljade kilometara, od Majamija do Njujorka, od srca Amerike do Golden gejta u San Francisku, i obišavši stotine bivših đaka, Menaš na svom neustrašivom putovanju istražuje ono što svi mi želimo i što nam je nužno u životu – porodicu, bezbjednost, nezavisnost, ljubav, avanturu – i primorava nas da zastanemo i razmislimo o sopstvenim prioritetima.

Bukirano, Nebojša Jojić

Nije svako ko luta izgubljen.

Pred vama je priča duga 40.000 kilometara koja će vas pretvoriti u putnike prostranstvima Afrike i Azije. Od egipatskih piramida do ostrva ljudoždera. Njen pisac, kao predvodnik koji se ne drži utabanih staza, provešće vas neobičnim putevima kroz svijet egipatskih piramida, uzavrelih sukova Maroka, pa kroz pustinje Severne Afrike sve do vudu svetilišta pod vodopadima Plavog Nila.

Najhrabriji, koji se usude da ispune vodičev zahtjev da odlože telefone i isključe navigaciju, biće posebno nagrađeni. Uz predahe kraj noćne vatre, ispunjene čudesnim pričama o narodima i podnebljima, njihovoj kulturi i istoriji, putovanje će nastaviti dalje na jugoistok: preko kraljevstva od Sabe, Velike Indije i mirišljavih luka, sve do ljudožderskih plemena na Papui Novoj Gvineji i kraja svijeta na ostrvu kovrdžavih.

A onda, u povratku, kada se pomoli pitanje da li je avantura bila stvarna, čitaoca će na vjerodostojnost priče podsjećati kultna radijska emisija Bukirano, u kojoj glas našeg vodiča održava magiju neprekinutog putovanja.

Miris lošeg duvana, Dušan Miklja

Dječak čije su detinjstvo odredile ratna nemaština, očeva zatočeništva i žig prokažene porodice izrastao je u jednog od naših najvećih putnika boraveći tokom pet decenija u više od devedeset zemalja na svim kontinentima. Kako je pređen put od beogradskih udžerica do afričkih palata, od periferijske kaldrme do asfalta Njujorka, od ulične prodaje lošeg duvana do života u svjetskim prestonicama?

Pripadnik mirovnih snaga, stalni dopisnik iz afričkih i evropskih zemalja, ratni izveštač i diplomata, pisac i novinar Dušan Miklja, jedan od najznačajnijih putnika-pisaca koji stvara na srpskom jeziku, ispisuje nesvakidašnju priču o odrastanju, putovanjima kao načinu života, istorijskim previranjima i ličnim usponima i padovima.

Tokom putovanja dugog sedamdeset godina provešće nas kroz najrazličitija podneblja i dramatične događaje i upoznati nas sa desetinama državnika i velikaša, buntovnika i vlastodržaca, umjetnika i političara. Svjedok građanskih ratova, državnih udara, političkih promjena i stvaranja novog lica svijeta, putujući kroz vrijeme i prostore, sazrijevajući zajedno sa XX vijekom, uvijek blagom samoironijom demistifikujući sopstvenu ulogu u „velikom svijetu“, pružiće nam vjerodostojnu sliku burnih vremena, ali i dopustiti nam da otkrijemo tajne jedne prebogate lične istorije i ispunimo se dragocjenim saznanjima i raskošnim čitalačkim užitkom.

Na obali Hazarskog mora, Jasmina Mihajlović

Ni Pavić ni ja nismo znali da se Kaspijsko more u Azerbejdžanu zove Hazarsko more, nismo znali da postoje mesta koja nose naziv Hazar, nismo ni sanjali da se poznati azerbejdžanski pisac zove Mirza Hazar! I da puši lulu!…

Ušavši u moju prostranu sobu sa celim zidom od stakla zapljusnuo me je veličanstven pogled na more, blistave palate, plamene kule i na Kristalnu dvoranu s raskošnim osvetljenjem arhitektonskog dragulja. Iz njenog krovnog oboda biju reflektori takve jačine da gotovo dosežu svemir. Pritom svetlosni zraci lelulaju i daju utisak plesa svetlucavih moćnih vazdušnih duhova.

See Also

Bila sam u središtu grada vetrova i zemlje vatre.

Pred čitaocima je neobična autobiografska proza. Odjevena u putopis po egzotičnom Azerbejdžanu i u niz privatno-javnih sjećanja, ona govori o ljubavi dvoje srpskih pisaca koje ni smrt nije mogla rastaviti.

Kknjiga Jasmine Mihajlović Na obali Hazarskog mora upoznaće čitaoca kako izgleda Evrosong u Evroaziji, zašto se u Azerbejdžanu Kaspijsko more zove Hazarsko i kakvi su se čudesni događaji odigravali na granici dva kontinenta.

Četiri prozne cjeline koje čine ovu knjigu priredila je Jasmina Mihajlović, držeći se maštovitih, originalnih i neobičnih književnih igrarija Milorada Pavića, i vešto preplićući dva različita prozna rukopisa, svoj i Pavićev, u skladan kolaž i iznenađujuće pitku i svježu celinu.

Pisma iz Južne Amerike, Robert Dacešin

Kako Robert kaže, ova knjiga predstavlja priču o ljudima, o uzavrelom asfaltu i tropskim džunglama.

Potrudio sam se da ti svaku zemlju u kojoj sam boravio predstavim na najrealniji mogući način, uzimajući u obzir mišljenja ljudi kod kojih sam odsjedao, trudeći se da stvorim jednu objektivnu sliku svega onoga što se dešava. Sve o čemu ćeš čitati zaista se desilo. Ali isto tako hoću da znaš kako ova knjiga nije posvećena samo putovanjima. Govorim u njoj i o nekim drugim stvarima. Ljubavi. Zahvalnosti. O snovima koji se ostvaruju kad nešto onako baš jako i bez imalo sumnje poželiš. O istinski bitnim stvarima u životu.

Bilješke s malog ostva, Bil Brajson

„Glasno ćete se smijati dok budete čitali ovu knjigu.“ Gud buk gajd

Poslije gotovo dvije decenije u Engleskoj, Bil Brajson odlučuje da se na neko vrijeme preseli u Sjedinjene Američke Države kako bi njegova djeca iskusila život u drugoj zemlji, njegova žena mogla da uživa u kupovini do deset uveče sedam dana nedjeljno i, što je najvažnije, zato što je pročitao da tri miliona i sedam stotina hiljada Amerikanaca vejruje da su ih u nekom trenutku oteli vanzemaljci i – shvatio je da je potreban svom narodu.

Ali prije nego što napusti svoju voljenu kuću u severnom Jorkširu, Brajson insistira pošto-poto želi da još jednom proputuje Englesku, da krene na neku vrstu oproštajnog puta zelenim i prijatnim ostrvom koje mu je toliko dugo bilo dom. Njegov cilj je da istraži lice i naličje zemlje (onakvo kakvo jeste) i da ispita šta je to što toliko voli u ovoj zemlji.

 

 

View Comments (0)

Leave a Reply

Scroll To Top