Krajiška ljepotica – Klekovača

Avatar photo

Krajiška ljepotica  u zapadnom dijelu BiH – Klekovača, oduvijek je bila mamac za ljubitelje boravka u prirodi. Pohod na njen vrh, jedan od većih u našoj zemlji, izuzetno je uzbudljiv i predstavlja istinski užitak za dušu i tijelo svakog čovjeka.

@Vladimir Tadić

Nalazi se u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i sa najvišim vrhom Velika Klekovača (1962 m), je najviša planina ovog dijela BiH. Okružuju je Srnetica (1375 m), Grmeč (1604 m), Osječenica (1791 m), Lunjevača (1706 m) i Crna Gora, (1650 m).

U sjeverozapadnom dijelu planine, prema planini Osječenici, nalazi se prevoj Oštrelj koji se nalazi na 1033 m nadmorske visine. Preko Oštrelja vodi put Bosanski Petrovac-Drvar-Knin. Nedaleko od vrha Velika Klekovača nalazi se Lomska prašuma.

@Vladimir Tadić

Na Klekovaču se može penjati sa više strana, a postoji i alternativa između Male (1413 m) i Velike (1962 m) Klekovače. Visoka i gusta četinarska šuma raste do nadmorske visine od oko 1500 m, a potom prelazi u rjeđu bukovu šumu. Sam vrh Klekovače obrastao je klekom, niskim rastinjem (po kome je planina i dobila ime).
Planina je bogata raznim biljnim i životinjskim svijetom. Tu se može pronaći i rijetka alpska biljka runolist (Leontopodium alpinum).

Takođe je moguće sresti i divnog šarenog leptira, zvanog Apolonov leptir (Parnassius apollo, Papilio apollo), koji je jedan od najljepših leptirova, ali istovremeno je i u opasnosti da nestane jer je vrlo osjetljiv na promjene. Razmnožava se samo jednom godišnje, tako što jaje zimi “spava zimski san”, a ukoliko gusjenica i iziđe u jesen neće se razviti do sljedećeg proljeća. Larva se u svojoj kukuljici smjesti na samu zemlju ili ispod kamena. Mnoštvo gljiva iz porodica Fungija, koje rastu na drveću, ukazuje na prašumski karakter planine.

@Vladimir Tadić

Klekovača je odavno interesantna po raznim osnovama, 1879. o njoj piše Đuro Pilar – ekolog, 1891. Franjo Fiala – botaničar, 1893, a Otto Steinbeis je osnovao preduzece Šipad i počeo eksploataciju šume i izgradnju šumske željeznice. 1930. godine Klekovaču je planinario U. Girometta.

Prve planinarske staze na oba njena najviša vrha, Malu Klekovaču 1761 m i Veliku Klekovaču 1962 m, provedene su oko 1970. Današnja planinarska staza je dobro obilježena, a postoji i planinarski dom.

Možda te zanima

Stariji pominju i dvije zanimljive karakteristike ove krajiške ljepotice, a to je da se na njoj u avgustu, usred najvećih vrućina, moglo naići na snijeg, ali i da se samo jednog dana u godini po izuzetno vedrom vremenu moglo vidjeti more.

Zaista je mnoštvo detalja na ovoj planini, koji će vas na putu do njenog vrha usporiti i privući vam pažnju, jer je Klekovača uistinu prava eko-prašuma. Za oko će vam sigurno zapasti i borovnice, kojih ima u izobilju, te visoka bukova i četinarska šuma, koja vas drži u dubokoj hladovini.

 

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh