Moždani udar je moguće spriječiti prevencijom

Avatar photo
fizicka aktivnost

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara već 12 godina obilježava se 29. oktobra. Ovaj dan ima za cilj širenje svijesti i upoznavanje javnosti sa prirodom moždanog udara, njegovoj prevenciji i tretmanu post-moždanog stanja. Moždani udar jedan je od najvećih uzročnika smrti širom svijeta. Upravo zbog toga, važno je govoriti o ovoj temi.

Šta izaziva moždani udar?

Do moždanog udara dolazi najčešće zbog začepljenja krvnog suda ili rjeđe pucanja krvnog suda u mozgu. Osim toga, mnoge bolesti, stanja, okolnosti i životne navike dovode do nastanka moždanog udara. Oni se nazivaju faktorima rizika za nastanak moždanog udara. To su:

  • povišen krvni pritisak
  • konzumiranje cigareta
  • srčane bolesti
  • šećerna bolest
  • povišene masnoće u krvi
  • značajno suženje karotidnih arterija
  • nezdrava ishrana
  • prekomjerna težina
  • stres
  • fizička neaktivnost

pomfrit

Kako ga spriječiti?

Moždani udar se može spriječiti ukoliko se ozbiljno shvate upozoravajući znaci i na vrijeme se potraži ljekarska pomoć. Može se spriječiti ukoliko se otklone ili blagovremeno liječe uzroci kao što su pušenje, gojaznost, šećerna bolesti i, posebno, povišen krvni pritisak.

Kada su u pitanju faktori rizika, stručnjaci ukazuju da među te faktore spadaju mnoge bolesti, stanja, okolnosti i životne navike pri čemu na pojedine faktore rizika, kao što su uzrast, pol i genetsko naslijeđe, nije moguće uticati.

Prevencija

Neophodno je konsultovati ljekara kako bi se ispitali svi relevantni faktori. Većinom je dovoljno odrediti odgovarajuće parametre u krvi i izvršiti ultrazvučni pregled arterija vrata i baze mozga. Takođe se savjetuje i kardiološki i neurološki pregled kod osoba sa povećanim rizikom.

Liječenje moždanog udara treba sprovesti odmah, po mogućnosti u prva tri sata od nastanka smetnji, jer su tada najveće šanse za oporavak moždanog tkiva. Liječenje se sprovodi u bolničkim uslovima, gdje se odmah sprovode i mjere rane rehabilitacije.

Sekundarna prevencija se takođe započinje što prije i sastoji se iz što hitnije primjene odgovarajućih lijekova, eventualne operacije sužene karotidne arterije i kontrole faktora rizika.

Od velike važnosti, kako za primarnu tako i za sekundarnu prevenciju je zdrav stil života kao i redovne ljekarske kontrole i primjena adekvatne terapije.

mozdani udar prevencijaZdrava ishrana održava organizam i suzbija mnoge negativne procese. Kao najbolji tip ishrane navodi se takozvana „Mediteranska“ ishrana koja sadrži najviše integralnih žitarica, zatim svježeg povrća i voća, hladno cijeđenog maslinovog ulja, a u manjoj mjeri mliječnih proizvoda i ribe. Savjetuje se izbjegavanje hrane sa puno masnoća životinjskog porijekla (mesne prerađevine, masna mesa, previše masni mliječni proizvodi). Takođe se preporučuje da se hrana ne soli previše. Ovakav način ishrane omogućava sniženje holesterola, šećera i povišenog krvnog pritiska.

Održavanje optimalne tjelesne težine. Gojaznost je jedan od važnih faktora rizika za nastajanje moždanog udara. Za procjenu uhranjenosti koriste se body mass index (BMI) (granica normale do 30 kg/m2) i obim struka (normalno ili poželjno do 102 cm kod muškaraca i do 88 cm kod žena).

Redovna fizička aktivnost. Najjednostavniji i najbezbjedniji način vježbanja je brzo hodanje. Savjetuje se najmanje 30 minuta umjerene fizičke aktivnost dnevno, najveći broj dana u sedmici (poželjno pet i više dana). Moguće je aktivnost podijeliti i na tri perioda od po 10 minuta.

Redovno vježbanje smanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska i srčanih oboljenja, a pomaže i boljoj regulaciji šećera u krvi (bolja tolerancija glukoze), boljoj prokrvljenosti, kardiovaskulnom zdravlju i povišenju “dobrog” holesterola (HDL).
Kod osoba sa srčanim problemima i onih koji su doživjeli moždani udar ili TIA postrebna je stručna konsultacija oko određivanja vježbi.

Prestanak pušenja i pretjerane upotrebe alkohola. Prekid pušenja je od velikog značaja za unapređenje zdravlja zbog višestrukih faktora rizika koje ova navika nosi. Pušenje oštećuje krvne sudove, ubrzava zgrušavanje krvi i povišava krvni pritisak i dvostruko povećava rizik od moždanog udara. Takođe je povišen rizik od malignih bolesti – karcinoma, naročito pluća i laringsa. Neophodno je izbjegavati i boravak u prostorijama gdje se puši.

Alkohol takođe utiče na porast krvnog pritiska i pojavu svih vrsta šlogova. Savjetuje se potpuno uzdržavanje od alkoholnih pića ili eventualno jedno piće dnevno. Osobe koje ne piju ne bi trebalo ni da počnu sa pićem.

Medicinske mjere

fizicka aktivnostRegulacija krvnog pritiska, povišenog šećera u krvi, povišenih masnoća (holesterol i trigliceridi), srčanih oboljenja, hiperholesterolemije i drugih faktora rizika je od velike važnosti u prevenciji moždanog udara.

Pomenuti, kao i drugi faktori moraju da se prate i koriguju odnosno liječe. Osobe koje uzimaju lijekove to moraju da čine prema savjetima ljekara i redovno. Svaku nejasnoću oko uzimanja lijekova potrebno je razjasniti sa ljekarom.

Krvni pritisak je potrebno kontrolisati bar jednom godišnje ako je normalan, a povišen znatno češće. Ukoliko je krvni pritisak viši od 120/80 mmHg u više navrata, neophodno je konsultovati ljekara oko uvođenja terapije jer je povišen rizik od šloga. Povišen krvni pritisak je glavni uzrok moždanog udara. Regulacija krvnog pritiska smanjuje rizik od moždanog udara za 30-40%.

Sem odgovarajućih lijekova, na smanjenje krvnog pritiska još utiču ograničenje unosa soli, smanjenje tjelesne težine, ishrana sa dosta voća, povrća i nemasnih mliječnih proizvoda, aerobno vežbanje, ograničenje unosa alkohola. Vrste lijekova koji se primjenjuju zavise od pacijentovih karakteristika.

Atrijalna fibrilacija povećava rizik od moždanog udara pet puta. Potrebno je prilikom redovnih pregleda kod ljekara provjeriti puls i rad srca.

Redovne kardiološke kontrole su neophodne za ove bolesnike uz određivanje medikamentne terapije. Takođe je potrebna i kontrola kardiologa u pogledu drugih srčanih oboljenja i primjena odgovarajuće terapije.

Holesterol i trigliceride treba redovno kontrolisati i korigovati dijetom odnosno odgovarajućim lijekovima jer su dokazani rizik za moždani udar. Posebno je opasan LDL holesterol. Uzroke povišenih masnoća treba da ispita ljekar. Takođe je potrebna modifikacija životnog stila.

Šećerna bolest ali i skriveni šećer zahtijevaju kontrolu nivoa šećera u krvi (glikemija) sa odgovarajućom antidijabetičnom ishranom, a ukoliko ljekar procijeni uvode se i lijekovi. Šećerna bolest u razvijenim zemljama ima učestalost od oko 8%, a kod osoba sa moždanim udarom i do 33%. Normalne vrijednosti glikemije su ispod 5,6 mmol/L na prazan stomak, a vrijednosti preko 7 mmol/L već označavaju dijabetes melitus tj. šećernu bolest. Vrijednosti veće od 11 mmol/L u bilo kom trenutku takođe označavaju šećernu bolest. Odgovarajuća dijeta i vježbanje kao i lijekovi pomažu u regulaciji povišenog šećera.

Anemija je takođe faktor rizika za moždani udar te je neophodno ispitivanje uzroka i njeno liječenje. Takođe, rizik povećavaju i policitemija i trombocitoza, kao i drugi faktori koji povećavaju koagulabinost krvi.

Tranzitorni ishemijski atak (TIA) zahtijeva što hitnije ispitivanje i liječenje kod specijaliste neurologa. Prevencija moždanog udara je ujedno i prevencija TIA.

Bakterijske infekcije treba redovno liječiti (mokraćni putevi, pluća, desni) i dijagnostikovati i nadoknađivati nedostatke vitamina (B12, D3, E) u odgovarajućim dozama prema savjetu specijaliste. Takođe postoje indicije o koristi primjene drugih suplemenata. Takođe je značajno i izbjegavanje virusnih infekcija.

Možda te zanima
cist vazduh u domu

Liječenje ateroskleroze, zadebljanja krvnih sudova koje predstavlja rizik za nastajanje moždanog udara. Osobe sa drugim pomenutim faktorima rizika treba da izbjegavaju oralne kontraceptive i nadoknadu hormona u menopauzi.
Neophodna je kontrola svih ostalih navedenih faktora rizika, a moguće je razmotriti i operativni tretman kod visokostepenih stenoza karotidnih arterija u vratu i TIA ili moždanog udara.

Metabolički sindrom je kombinacija hipertrigliceridemije, niskog HDL holesterola, povišenog krvnog pritiska, povećanog obima struka i hiperglikemije (povišenog šećera u krvi) dok neki autori uz navedeno uključuju još zapaljenja i poremećaje u vezi sa koagulacijom. Metabolički sindrom se javlja u preko 20% osoba u razvijenim zemljama, a kod osoba sa ishemijskim moždanim udarom i do 50%.
Metabolički sindrom treba sprečavati i liječiti. Neophodna je odgovarajuća fizička aktivnost, smanjenje tjelesne težine, Mediteranska dijeta i mjere tretmana ostalih navedenih faktora.

Neophodna je dakle stručna procjena faktora rizika za nastajanje moždanog udara i njihova korekcija i liječenje. Važna je sveobuhvatnost ispitivanja i liječenja jer zanemarivanje nekih od navedenih faktora može da bude presudno u nastanku šloga.

Kako prepoznati moždani udar?

Brojni su slučajevi da osoba pogođena moždanim udarom nije svjesna svoga stanja sve do momenta kada počinje da gubi ravnotežu i svijest. Jedni od upozoravajućih znakova moždanog udara su:

Problemi sa govorom

Prvo upozorenje na moždani udar obično bude problem sa govorom. Osoba je u svjesnom stanju ali ima prilične poteškoće u govoru i razumijevanju. Osjeća se veoma zbunjeno.

Slabost i gubljenje pokretljivosti dijelova tijela

Nakon problema sa govorom slijedi oduzimanje dijelova tijela. Osoba pogođena moždanim udarom osjeti slabost, trnjenje lica, ruke ili noge. Najčešće se javlja samo na jednoj strani tijela.

Problemi sa vidom

Takođe, javljaju se i problem sa vidom. Osoba na trenutke gubi vid ili joj se vid muti na jedno ili čak oba oka.

Glavobolja i vrtoglavica

Sve ove znakove prati jaka, gotovo neizdrživa glavobolja. Zatim usljeđuje gubitak ravnoteže, posrtanje i otežan hod, te gubljenje osjećaja za prostor.

moždanog udara
@med.stanford.edu

Šta ako dođe do moždanog udara?

Moždani udar je hitno stanje što znači da zahtijeva hitan prevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Svi bolesnici s moždanim udarom treba da se liječe u posebno organizovanim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara.

Nakon oporavka, neophodna je fizikalna terapija radi povratka funkcije izgubljenih dijelova tijela. Kada se obnove funkcije poželjna je umjerena, svakodnevna, aerobna fizička akivnost, kao što je šetnja, vožnja bicikla i plivanje. Takođe, neophodni su redovni rutinski pregledi kod ljekara.

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara je „Uzdigni se, ustani ponovo poslije moždanog udara“. Tim povodom u našem gradu besplatno se mogao prekontrolisati krvni pritisak.

 

© 2023, sva prava zadržava ZdraviJa magazin.

Povratak na vrh