Sačuvajmo ozonski omotač jer tako štitimo i sebe

Avatar photo

U svim zemljama svijeta danas se obilježava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Tako je sve od 16. septembra 1987. godine, kada je u Montrealu potpisan protokol o štetnim supstancama koje oštećuju ozonski omotač.

Ovaj protokol ima za cilj da identifikuje štetne supstance koje oštećuju omotač, te ograniči nivo njihove proizvodnje i potrošnje u budućnosti.

Tim povodom, ZdraviJa magazin sa vama dijeli neke uznemirujuće podatke i činjenice, te na taj način želi da se priključi akciji širenja svijesti o presudnoj ulozi ozonskog omotača na Zemlji.

Ozonski omotač je dio Zemljine atmosfere i predstavlja „posljednju liniju odbrane“ od štetnih uticaja. Nježan i tanak, a ipak tako moćan da bude uslov za opstanak na Zemlji. U najvećem dijelu sastavljen je od ozona, po čemu je i dobio naziv. Iako nastaje pod uticajem sunčeve svjetlosti, ozon se istovremeno i razgrađuje, te je ovo veoma dinamičan molekul koji se konstantno rastvara i stvara.

Ozon je jedina supstanca u atmosferi koja ima mogućnost apsorpcije štetnih ultraljubičastih (UV) zračenja. Ukoliko bi ozon nestao, UV zrake bi na Zemlji potpuno promijenile genetski materijal i onemogućile proces fotosinteze. A, bez fotosinteze nema ni biljnog svijeta, a samim tim ni životinjskog, ni ljudskog.

@whatarethe7continents.com

Jedna od najkarakterističnijih promjena na ozonskom omotaču su ozonske rupe. Iako se zapravo ne radi o stvarnim rupama, već istanjenom dijelu omota, naziv ozonske rupe se ustalio. Njih uzrokuju supstance zajedničkim imenom nazvane ODS (Ozone depleting substances), a koje su proizvod ljudskih djelatnosti. Tu spadaju:

  • Freoni – plinovi iz rashladnih uređaja;
  • Haloni – supstance koje sadrže aparati za gašenje požara;
  • Metil bromid – pesticid koji se primjenjuje u poljoprivredi;
  • Razni rastvarači.

Pored ovih hemijskih, postoje i prirodni uzročnici ozonskih oštećenja, mada su njihovi uticaji manji i kratkotrajniji. To su velike prirodne katastrofe kao što su erupcije vulkana i požari.

@pbs.org

Stručnjaci upozoravaju da će oboljenje od raka kože rasti za 2% za svaki novi postotak oštećenja ozonskog omotača.

Možda te zanima
vikend u prirodi

Pojava rupa, odnosno, oštećenja i istanjenja ozonskog omotača, uzrokuje niz poremećaja što klimatskih, što biljnih, životinjskih i ljudskih. Ova oštećenja doprinose lakšem nastanku raka kože, te razvoju drugih kancerogenih ćelija, dovode do raznih mutacija genetskog materijala, oštećenja vida, utiču na sposobnost reakcije organizma na vakcine i narušavaju imunitet ljudi, ali i životinja. Oboljenjima su najpodložniji ljudi svijetle puti, svijetlih očiju, sa većim brojem mladeža po koži, te oni koji u porodici imaju nekoga ko je već obolio od raka kože.

Kako da zaštitimo ozonski omotač?

Zemlje Montrealskog protokola svojim potpisom obavezale su se na očuvanje ozonskog omotača i suzbijanje njegovog istanjenja. A, kako tome možemo doprinijeti mi kao pojedinci? Evo nekoliko savjeta:

  • Koristite proizvode koji sadrže oznaku toxic free.
  • Koristite proizvode (dezodorans, lak za kosu i slični sprejevi) koji sadrže oznaku ozone friendly.
  • Izbjegavajte vožnju automobilom kada god možete.
  • Ne držite klima uređaje konstantno upaljene.
  • Prilikom izbora rashladnih uređaja birajte one koji ne koriste freone.
  • Stare uređaje (frižidere, klime, aparate za gašenje požara) ne bacajte na otpad već ih odlažite na za to propisana mjesta.

Nije li sve ovo dovoljan razlog da posvetimo pažnju okolini? Čovjek je jedino živo biće koji ima tu privilegiju da razmišlja, a umjesto da je koristi da od naše planete stvori raj za život, on je zagađuje, truje i uništava ni ne sluteći da na taj način ugrožava sebe i svoje potomke.

 

© 2023, sva prava zadržava ZdraviJa magazin.

Povratak na vrh