Zašto i na koje načine treba da štitimo ozonski omotač

Avatar photo
ozonski omotac

U svim zemljama sveta danas se obeležava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Tako je sve od 16. septembra 1987. godine, kada je u Montrealu potpisan protokol o štetnim supstancama koje uništavaju ozonski omotač.

Ovaj protokol ima za cilj da identifikuje štetne supstance koje uništavaju omotač, te ograniči nivo njihove proizvodnje i potrošnje u budućnosti.

Tim povodom, ZdraviJa magazin sa vama deli neke uznemirujuće podatke i činjenice, te na taj način želi da se priključi akciji širenja svesti o presudnoj ulozi ozonskog omotača na Zemlji.

Ozonski omotač je deo Zemljine atmosfere i predstavlja „poslednju liniju odbrane“ od štetnih uticaja. Nežan i tanak, a ipak tako moćan da bude uslov za opstanak života na Zemlji.

sta je ozonski omotac

Najvećim delom sastavljen je od ozona, po čemu je i dobio naziv. Iako nastaje pod uticajem sunčeve svetlosti, ozon se istovremeno i razgrađuje, te je ovo veoma dinamičan molekul koji se konstantno rastvara i stvara.

Ozon je jedina supstanca u atmosferi koja ima mogućnost apsorpcije štetnih ultraljubičastih (UV) zračenja. Ukoliko bi ozon nestao, UV zrake bi na Zemlji potpuno promenile genetski materijal i onemogućile proces fotosinteze. A znamo da bez fotosinteze nema biljnog sveta, a samim tim ni životinjskog, ni ljudskog.

Jedna od najkarakterističnijih promena na ozonskom omotaču su ozonske rupe. Iako se zapravo ne radi o stvarnim rupama, već istanjenom delu omotača, naziv ozonske rupe se ustalio. Njih uzrokuju supstance zajedničkim imenom nazvane ODS (Ozone depleting substances), a koje su proizvod ljudskih delatnosti.

zastita ozonskog omotaca

Tu spadaju:

  • Freoni – plinovi iz rashladnih uređaja;
  • Haloni – supstance koje sadrže aparati za gašenje požara;
  • Metil bromid – pesticid koji se primenjuje u poljoprivredi;
  • Razni rastvarači.

Pored ovih hemijskih, postoje i prirodni uzročnici ozonskih oštećenja, mada su njihovi uticaji manji i kratkotrajniji. To su velike prirodne katastrofe kao što su erupcije vulkana i požari.

Stručnjaci upozoravaju da će oboljenje od raka kože rasti za 2% za svaki novi postotak oštećenja ozonskog omotača.

Pojava rupa, odnosno oštećenja i istanjenja ozonskog omotača, dovodi do klimatskih promena ali i uništavanja biljnog sveta i životinjskih vrsta, kao i do brojnih oboljenja kod ljudi.

Možda te zanima
provetravanje prostorije

Naime, ova oštećenja doprinose lakšem nastanku raka kože, te razvoju drugih kancerogenih ćelija, dovode do raznih mutacija genetskog materijala, oštećenja vida, utiču na sposobnost reakcije organizma na vakcine i narušavaju imunitet ljudi, ali i životinja. Oboljenjima su najpodložniji ljudi svetle puti, svetlih očiju, sa većim brojem mladeža po koži, te oni koji u porodici imaju nekoga ko je već obolio od raka kože.

Kako da zaštitimo ozonski omotač?

ozonski omotac zastita

Zemlje Montrealskog protokola svojim potpisom obavezale su se na očuvanje ozonskog omotača i suzbijanje njegovog istanjenja. No, kako tome možemo doprineti mi kao pojedinci? Evo nekoliko saveta:

  • Koristite proizvode koji sadrže oznaku toxic free;
  • Koristite proizvode (dezodorans, lak za kosu i slični sprejevi) koji sadrže oznaku ozone friendly;
  • Izbegavajte vožnju automobilom kada god možete;
  • Ne držite klima uređaje konstantno upaljene;
  • Prilikom izbora rashladnih uređaja birajte one koji ne koriste freone;
  • Stare uređaje (frižidere, klime, aparate za gašenje požara) ne bacajte na otpad već ih odlažite na za to propisana mesta.

Važno je napomenuti da zaštita ozonskog omotača nije odgovornost samo vlada i velikih kompanija, već i svakog pojedinca. Malim promenama u svakodnevnim navikama možemo značajno doprineti očuvanju ovog vitalnog sloja atmosfere.

Svaka akcija, bez obzira na to koliko mala bila, može imati dugoročne koristi za našu planetu i zdravlje. Stoga, neka ovaj Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača bude podsetnik na važnost naših individualnih i kolektivnih napora u očuvanju Zemlje za buduće generacije.

Nije li sve ovo dovoljan razlog da posvetimo pažnju okolini? Čovek je jedino živo biće koji ima privilegiju da razmišlja, a umesto da je koristi da od naše planete stvori raj za život, on je zagađuje, truje i uništava ni ne sluteći da na taj način ugrožava sebe i svoje potomke.

© 2023, sva prava zadržava ZdraviJa magazin.

Povratak na vrh