Šta je to hiking, a šta trekking? Kreiraj svoju rutu uz ZdraviJa prijedloge!
Da li si znao da su hiking i trekking potpuno različiti pojmovi i aktivnosti? Iako je riječ o formama pješačenja u prirodi koje mnogi vole da povezuju i stavljaju u isti kontekst, ipak bi trebalo da znaš da postoji razlika. Za sve koji vole da istražuju prirodu i sve što ona pruža, hiking i trekking su sjajni načini kako se može provesti slobodno vrijeme.
Razlog zbog kojeg je mnogima razlika između trekkinga i hikinga nejasna, jeste to što obje aktivnosti podrazumijevaju:
- Pješačenje
- Istraživanje prirode
- Fizičku atkivnost
- Ozbiljniji fizički napor
- Fantastične prirodne krajolike
- Određenu opremu za duga pješačenja
Pa koja je onda razlika?
Kao najveće razlike između hikinga i trekkinga se prirodno nameću:
- Dostupnost i lokacija
- Razdaljina koju prelazite
- Vrijeme trajanja cijele rute, ako se uopšte i može reći da si ikada završio sa istraživanjem prirode i novih puteva.
Iako hiking može biti veoma zahtjevna fizička aktivnost, činjenica da obično podrazumijeva dobro poznate rute kroz prirodu i putanje koje je neko već prošao i označio, donekle opravdava mišljenje da je hiking „lakši“.
Dakle, osnova ovakve tvrdnje nije fizički napor, koji je zaista veliki kada su neke rute u pitanju, već činjenica da su hiking rute lakše dostupne bilo kojom vrstom transporta.
Možda bi izraz „sigurniji“ bio prejak kada se porede hiking i trekking, ali samo saznanje da se lako možeš vratiti i očekivati pomoć u slučaju potrebe, pošto pješačiš blizu saobraćajnica i frekventnih puteva, može pružiti neku vrstu osjećaja sigurnosti.
Sa druge strane, trekking koji se takođe sastoji od zahtjevnih ruta, pretežno je lociran u planinskim predjelima i podrazumijeva, narodski rečeno, planinarenje.
Možda ti bude interesantno: Bez ovih stvari ne bi trebalo da krećete na planinu
Bilo kako bilo, širom svijeta se trekking ture smatraju grubljim načinom šetanja i zahtjevnijim u pogledu uslova u kojima odlaziš na pješačenje, u najmanju ruku zbog toga što ne mora podrazumijevati prelijepe krajolike koji su pristupačni i uređeni sami po sebi. Kao takav, u nekim dijelovima svijeta se čak smatra i osnovnom potrebom pošto određene kulture i narodi moraju naći svoj „put do spasa“ upravo na ovakav način.
Kada su u pitanju razdaljine i distance koje moraš preći i osvojiti tokom hiking i trekking ruta, možda se može doći do najlogičnije razlike između njih. Naime, hiking je duže ili kraće pješačenje kroz prelijepe prirodne krajolike, ali kroz dobro poznate putanje i rute kojima se od starta zna početna i završna tačka pješačenja. Dakle, od samog početka je poznata razdaljina koja će se preći.
Sa druge strane, trekking ture obično traju nekoliko dana i nekada podrazumijevaju pravljenje sopstvenih putanja kroz prirodu. Putanja kroz koje niko nikada ranije nije išao, sa manje poznatih puteva i bez konkretne završne tačke kojoj se teži.
Zaključujemo da je prikladno reći da ukoliko planiraš utrošiti manje vremena na pješačenje kroz prirodu i znaš svoj početak i cilj, zapravo odlaziš na hiking ekspediciju, dok pješačenje po nekoliko dana ili nedelja sa sve spavanjem u prirodi podrazumijeva trekking rute.
Možda te zanima: Kako postići formu za hiking?
Koja je razlika u opremi za hiking i trekking?
Kao što smo već rekli, odlazak na trekking na nekoliko dana gdje u divljim uslovima koji nisu lako predvidivi možeš očekivati svašta, moraš sve te stvari zapravo predvidjeti i obezbijediti se dodatnom opremom i alatom koji bi mogli biti korisni. Pogotovo pošto ćeš i spavati u prirodi.
Na primjer, kada je u pitanju oprema za hiking biće ti potrebno: Čizme za hiking (koje su u suštini ista stvar kao i trekking čizme), rezerve vode, štap za hiking, kompas za svaki slučaj kao i dnevni ranac i krema za zaštitu od sunca i sprej protiv insekata (za ljetni period). U slučaju da odlaziš na noćni hiking, onda vam je potreban ranac sa opremom za noć koji sadrži šator, vreću za spavanje, podlogu.
Dok oprema za trekking na duže, nepredvidive rute obično sadrži još neke ključne elemente kao što su: Oprema za kampovanje, obavezna oprema za preživljavanje, više slojeva odjeće zbog promjena u vremenskim uslovima kao i hladnijeg vremena u planinskim predjelima, gdje se trekking najčešće i odvija. Naravno, neophodni su ti i osnovni lijekovi i prva pomoć.
Možda ti bude interesantno: Kako se spremiti za penjanje i planinarenje?
Destinacije koje ti preporučujemo
Balkan je izuzetno zahvalan region za ovakve tipove aktivnosti. Ukoliko si odlučio da jedan dan, vikend ili čak čitav godišnji odmor provedeš u pješačenju, preporučujemo ti da posjetiš neke od predloženih trekking i hiking avantura.
Ukoliko želiš da isprobaš outdoor aktivnosti u Bosni i Hercegovini, tada ti preporučujemo da pročitaš i tekst koji smo ranije pisali na ovu temu.
Prokletije(Bjeshket E Nemuna)
Planina koja se proteže kroz Albaniju i Crnu Goru, plijeni prostranstvom, surovošću i mistikom. Prostran i pust prostor prožet alpskim pejzažima kao gotovo nigde u Dinarskom području: duboke doline, nazubljeni teško pristupačni vrhovi i lednička jezera su samo neki od prirodnih ljepota ove planine.
Pristupna tačka masivu sa crnogorske strane su duboke doline Grbaja (Grebaje) i Ropojana. U pitanju su duboke doline na nadmorskoj visini od svega 1100m dok okolni vrhovi dosežu 2500m visine.To znači da u Prokletijama ništa ne dolazi poklonjeno.
Za svaki od prizora potrebno je dobro se potruditi i za početak odraditi vertikalni kilometar uspona da bi se uopšte izbilo na kote iznad 2000m. Uspon na Karanfile obuhvata Sjeverni vrh i kružnu turu kroz Šuplja vrata , čarobna dolina netaknutih jezera u podnožju Prokletije su samo od nekih ljepota ove planine.
Durmitor
Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti čine Durmitor posebnim planinskim vijencem. U nekim spisima ga nazivaju “planina puna vode“ jer je okružen većim brojem jezera i rijekom Tarom što ovoj planini daju dodatnu ljepotu.
Ukoliko se odlučiš da se uputiš na ovu planinu, obavezno moraš obići Crno jezero. Šetnja oko jezera traje oko 2h i većini predstavlja neki vid upoznavanja sa prirodnim ljepotama ove planine. Kanjon rijeke Tare se prostire u sklopu ovog kompleksa i kanjonu se prilazi preko Ćurevca.
Ono što nikako ne smiješ propustiti ukoliko odeš na ovu planinu su sljedeće lokacije: Jablan jezero, Zminje i Barno jezero, penjanje na Savin kuk i Međed i nezaobilazna lokacija na Durmituru je svakako Bobotov kuk. Samo penjanje na vrh Bobotovog kuka predstavlja jednu od atraktivnijih dionica sa stalnim pogledom na provaliju iznad Škrčkih jezera. Sajle koje su postavljene ti omogućavaju da se lakše i sigurnije krećeš. Na vrhu se ne zadržavaj predugo jer je frekvencija ljudi tokom ljeta velika a na samom vrhu je malo mjesta.
Tara
Riječ je o planini koju je teško riječima opisati, potrebno ju je lično doživiti i iskusiti jdinstveno putovanje. Na Tari postoje 300 km obilježenih planinarskih staza. Planinarenje koje obuhvata prelijepe vidikovce, uske šumske staze, šetnje po toniranim zelenim livadama, čini da ni slike, ni riječi nisu dovoljne da opišu prirodu koju Tara ima.
Planinarenje kroz selo Zaovine i poznato Zaovinsko jezero, koga okružuju guste borove šume, proplanci i livade, čuvena Pančićeva omorika pruža pravi odmor za dušu i tijelo. Ima toliko toga da se vidi da ni par dana nije dovoljno za potpuno sagledavanje ljepota ove planine.
Prenj
Prenj se može podijeliti na dvije cjeline: centralni i zapadni Prenj. Centralni Prenj obuhvata vrhove Velika Kapa, Zelena Glava i Otiš i do ovih vrhova se dolazi od strane Konjica. Zapadnom dijelu pripadaju Lupoglav, Herač, Vjetrena Brda i pristupna tačka je sa magistralnog puta Jablanica – Mostar.
Najviši vrh cijelog masiva je Zelena Glava 2115 mnm. Iako vrhovi Prenja nisu dramatično visoki i blago premašuju 2000mnm, ova planina sa punim pravom nosi epitet dragulja BH planinarstva. Pejzaži su neočekivano alpski, obuhvataju ledničke dolove prožete klekama i borićima, neobični krečnjački vrhovi.
Prenj je veoma surova planina, ali istovremeno ga krase prelijepi kontrasti, padine obrasle četinarskom i bukovom šumom. Ova planina je poznata po endemskoj vrsti crnogorične šume Munike. Iznad 1.500 mnv uzdižu se grandiozni vrhovi Prenja , surovi, ogoljeli, odaju utisak nedostižnosti i surovosti.
Maglić
Ne samo zbog toga što je najviši vrh BiH, sa svojih 2.386 metara iznad mora, već prvenstveno zbog svoje ljepote i atraktivnosti, ova planina mamac je za ljubitelje planinarenja. Nalazi se na području opštine Foča, granična je planina sa Crnom Gorom i u sastavu je Nacionalnog parka Sutjeska.
Neizostavna je prašuma Perućica kao i vodopad Skakavac koji se prostire na visini od 70 metara. Na vrh Maglića može se popeti iz tri pravca, jedan je sa Prijevora, drugi sa Trnovačkog jezera i treći sa Vučeva.
Klekovača
Gromada koja se, gledajući iz daljine, izdiže kao kula sa zaoštrenim vrhom, iznad okolnih planina – Osječenice, Grmeča, Srnetice i Lunjevače. Sa njenog vrha, na kojem vladaju dosta niže temperature i sukobi vjetrova iz različitih smjerova, pruža se neopisiv pogled na valovite krajolike.
Zaista je mnoštvo detalja na ovoj planini, koji će te na putu do njenog vrha usporiti i privući pažnju, jer je Klekovača uistinu prava eko-prašuma. Za oko će ti sigurno zapasti i borovnice, kojih ima u izobilju, te visoka bukova i četinarska šuma, koja vas drži u dubokoj hladovini.
Hodati Klekovačom je zaista veliki doživljaj i taj put navodi na misao kako je uopšte moguće da je priroda uspjela izvesti sve te oblike na stijenama, te ogromnom stogodišnjem drveću koje snažno prkosi vjetru, snijegu i godinama.
Vrh Klekovače je priča za sebe, zbog visine i odličnog pogleda. Pored njih, u daljini blistaju obronci Grmeča i njegovog Crnog vrha, koji se na tim visinama čini tako blizu. Dalje, vidik sa vrha Klekovače proteže se daleko, na mnoge planinske lance poput Kozare, Manjače, Dimitora i Lisine, te Osječenice i Plješevice na drugoj strani, ali i naseljenih mjesta u podnožju tih planina.
Ovdje je mjesto za mnoge, od planinara i alpinista do speleologa i orijentacista, ali je svima njima zajednička ljubav prema prirodi i provođenje vremena na svježem vazduhu
Rtanj
Rtanj je jedna od omiljenijih planinarskih destinacija u Srbiji. Ova planina privlači planinare tokom cijele godine, kako početnike tako i iskusne planinare koji se ovdje kondiciono pripremaju za ozbiljnije uspone po svijetu. Do vrha je moguće doći obilježenim stazama sa različitih strana, čak i bez pomoći vodiča.
Ipak, penjanje u zimskim uslovima se ne preporučuje početnicima, planinarima bez iskustva i opreme. Pri dobroj vidljivosti sa Rtnja moguće je vidjeti planine koje se protežu na različitim krajevima Srbije. Na samom vrhu Šiljak, nalaze se ostaci kapele.
Planina Rtanj je popularna i po ljekovitim travama koje rastu na padinama ove planine i od kojih se pravi popularni Rtanjski čaj. Sva voda sa većih visina sliva se u podnožje planine kroz veliki broj šupljina unutar same planine, a koje su odlika kraškog reljefa, pa se zato u podnožu nalazi velik broj izvora pitke vode.
Stara planina
Riječ je o najvišoj planini u istočnoj Srbiji koja je 70 km udaljena od Niša. Najviši vrh je MiDžor 2169 m, nešto niži je vrh Babin Zub 1740m, gde se nalazi istoimeni planinarski dom i hotel. Dobri smučarski tereni, veliko vještačko jezero, rijeka Temska bogata ribom, ljekovito bilje i gljive samo su neki od turističkih potencijala.
Dužina i visinska razlika stazu čine srednje teškom. Potrebna je oprema za trekking jer je planina zahtjevna. Izlazak na stjenoviti kompleks Babin Zub je lak, a eventualno penjanje na pojedine stjenovite formacije traži planinarsko iskustvo.
Pirin
Spada u četiri najveća planinska masiva Bugarske, uz Rilu, Rodope i planinu Balkan. Na sjeveru ga od sestrinske Rile razdvaja Razloška visoravan i prevoj Predjel, dok su istočna i zapadna strana masiva doline rijeka Strume i Meste.
Na prostranstvu dužine 80km i prosječne širine masiva od oko 40 km, Pirin krasi preko 100 glacijalnih jezera i skoro isto toliko vrhova iznad 2500m nadmorske visine. Visoki plato masiva okružuju nepregledne četinarske šume.
U većem dijelu reljefa bugarskih planina preovladavaju granitne stene. Sjeverni Pirin u tom pogledu predstavlja izuzetak jer je atraktivnije, kraške gradje poput Alpa i Dinarida.
Ukoliko maštaš o trekking avanturi dalje od Balkanskog poluostrva, donosimo ti zanimljive prijedloge.
Ako želiš sresti divlje životinje trebaš obići pješački safari u Africi poput Krugerovog parka, koja je izvrsna prilika za lov na velike ljubimce. Ako želiš hodati kroz istoriju, peruanski put Inka do Machu Picchu-a i hodanje kroz Jordan do prekrasnog ružičastog grada Petre savršeni su za tebe.
Ako te na putu najviše veseli upoznavanje s lokalnim stanovništvom, trekking oko jednog od najfascinantnijih vrhova Himalaja poznat kao Anapurna ili hodanje po sjevernom Vijetnamu odličan je izbor. Nemoj zaboraviti i na Alpe.
Ako si željan osvajanja visokih vrhova, a nisi iskusni planinar, Kilimandžaro u Tanzaniji, Toubkal u Maroku i Aconcagua u Argentini imaju impresivnu visinu koja je dostupna bez prethodnog iskustva u planinarenju.
Ukoliko želiš da isprobaš Nordijsko hodanje, pročitaj korisne savjete i nauči ovu korisnu disciplinu.
Odaberi jednu od prelijepih planina i kreiraj svoju rutu. ZdraviJa ti predlaže da se učlaniš u planinarsko društvo u tvom gradu i da isprobaš čari planinarenja na neku od ponuđenih vrhova brdovitog Balkana ili svijeta.
