Zašto je maraton dug baš 42,195 kilometra?

Avatar photo

Želio je da organizuje izuzetno dugu trku koja će privući najbolje trkače iz cijelog svijeta. Za razliku od drugih trka sa dosadnim imenima kao što su “milja” ili “400 metara”, sa svojim jasno definisanim rastojanjima, njegova trka nosi ime drevnog grčkog grada sa neobičnom maršrutom dugom 40-ak kilometara.

Pierre de Coubertin, osnivač Međunarodnog olimpijskog komiteta i modernih Olimpijskih igara, upravo ovako je stvorio ideju o prvom maratonu na Olimpijadi u Atini 1896. godine. Mnogi od vas možda ne znaju da su Olimpijske igre bile inspiracija i za prvi Bostonski maraton, koji se desio 19. aprila 1897. godine u SAD-u, a koji do današnjeg dana ostaje jedan od najpopularnijih sa oko 30 000 trkača svake godine.

Legenda koja stoji iza imena ove trke je ona o vojniku Pheidippidesu koji je sa bojnog polja u blizini Maratona u Grčkoj dotrčao do Atine, i to 490. godine prije nove ere. On je ovom prilikom istrčao oko 40 kilometara  kako bi anksioznim Atinjanima najavio pobjedu nad Persijom. Nakon što je prenio poruku “Niki!” (Pobjeda!) pao je na koljena i preminuo.

Inspirisan ovom pričom, de Coubertin je organizovao prvu zvaničnu trku sa Maraton mosta na Olimpijski stadion u Atini, udaljenu oko 24,85 milja ili 40 000 metara. Spiridon Louis, grčki poštanski službenik, bio je pobjednik ove trke sa vremenom od 2 sata 58 minuta i 50 sekundi, završivši sedam minuta ispred ostalih. Od 25 učesnika, samo 9 trkača je došlo do cilja.

Narednih nekoliko olimpijskih maratona nakon 1896. godine, razlikovali su se po razdaljini. Organizatori su bili vođeni idejom da dok god svi trkači trče istu trku, nema potrebe da razdaljina ostaje uvijek apsolutno ista. Povodom Olimpijskih igara u Londonu 1908. trka je išla rutom od zamka Windsor do stadiona White City, i bila je duga oko 40 kilometara. Međutim, da bi došli do cilja koji je bio ispred mjesta gdje je sjedila kraljevska porodica, trkači su morali da istrče dodatnih 385 jardi (0,352044 kilometara). Otuda maratonska tradicija vikanja “Bog neka sačuva kraljicu” u posljednjoj milji.

Možda te zanima

Uprkos uspješnosti ove trke, tek poslije 13 godina raspravljanja, Međunarodna amaterska atletska federacija (IAAF) usvojila je distancu iz 1908. godine (42.195 kilometara/26.219 milja/26 milja i 385 jardi) kao zvanični maraton. Dakle, od prvih sedam maratona u modernim olimpijskim igrama, šest je bilo različitih razdaljina.

Danas se svake godine održava više od 500 maratona u 64 zemlje širom svijeta. Mnogi trkači maratona kažu da je istrčati prvih 41,8 kilometara lako, a da je posljednja četvrtina milje ta koja obara sa nogu.

 

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh