Budite humani, darujte dragocjenu tečnost – krv

Avatar photo
krv

Ako ste se ikada pitali da li da date krv, kakve posljedice darivanje nosi, kako da se pripremite ako odlučite da donirate ovu dragocjenu tečnost, u nastavku vam donosimo nekoliko činjenica o ovom humanom gestu, kao i odgovore na najčešća pitanja koje ljudi imaju kada se odluče da daju krv. Danas se obilježava međunarodni dan dobrovoljnih dalavalca krvi s ciljem podizanja svjesti o važnosti darivanja krvi.

Krv je važno sredstvo, kako za planirane tretmane tako i za hitne intervencije. Ona može pomoći da pacijenti koji boluju od neizlječivih bolesti žive dužim i kvalitetnijim životom, a neophodna je i pri kompleksnim medicinskim i hiruškim intervencijama. Krv je neophodna i pri zbrinjavanju povrijeđenih u hitnim slučajevima i iznenadnim nesrećama. Ona ima nepobitnu ulogu spašavanja života trudnica i novorođenčadi.

Transfuzija krvi osnovna je komponenta hitne medicinske pomoći. Hitni slučajevi povećavaju zahtjeve za transfuzijom krvi i čine njenu realizaciju kompleksnom. Adekvatne zalihe krvi tokom hitnih situacija i prirodnih i drugih nesreća zahtjevaju dobro organizovano prikupljanje krvi, koje može biti moguće jedino učešćem cijele zajednice i dobrovoljnih davalaca krvi koji su posvećeni volonterskom, neplaćenom davalaštvu krvi tokom cijele godine.

Ko može da donira krv i šeteti li darivanje zdravlju?

krv igla vadjenje doktor donatorDarivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivaoca krvi. Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, tri do četiri puta u toku jedne godine.

Zdrav organizam darivaoca krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi. Već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar četiri do šest sedmica.

Darivanje krvi najviše utiče na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima (crvena krvna zrnca). Darivanjem 450 ml krvi darivalac gubi oko 200 mg željeza. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku jednog do dva mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.

Prije svakog darivanja krvi u zavodu za transfuziju obavezno provjeravaju zdravstveno stanje darivaoca krvi i vrijednost hemoglobina u njegovoj krvi, kao i krvnu grupu. Darivanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje darivaoca, a ujedno je i jedan oblik kontrole vašeg zdravlja.

Postoji li mogućnost zaraze?

Mogućnost zaraze u toku darivanja krvi ne postoji. Sav pribor za uzimanje krvi – igle, plastične kese i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su upotrebu. Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu upotrebu.

Zašto se ponekad ne osjećamo dobro nakon darivanja krvi?

Većina zdravih osoba koje daruju krv podnosi gubitak 450 ml krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojave su tokom darivanja krvi rijetkost i opažaju se u oko 3 do 5% darivanja krvi. Mogu se pojaviti u toku darivanja, ali i do više sati nakon darivanja krvi.

Najčešće se javljaju blage nuspojave, a uzroci su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost, zbog čega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.

Možda te zanima
rutinu

Koliko često možemo darovati krv?

Muškarci mogu darivati krv svaka tri, a žene svaka četiri mjeseca.

uzorak krvDarivanje krvi je dobrovoljno, besplatno i anonimno

Posebna priprema za darivanje krvi nije potrebna, kao ni poseban režim nakon darivanja krvi, ali da bi se što bolje osjećali pri darivanju krvi, pogotovo ako je to prvo darivanje, određeni savjeti bi mogli da budu od koristi. Preporučuje se da prije darivanja krvi osoba bude odmorna, da je prethodne noći spavala uobičajeno (dovoljno), da je uzela lagani obrok i izvjesnu količinu tečnosti.

Zahvalni obrok

Nakon darivanja krvi zavoj na pregibu lakta ne treba skidati sljedeća dva sata. Tog dana treba da se unosi tečnosti nešto više nego uobičajeno (za 3-4 čaše vode). Mogu se obavljati uobičajene aktivnosti. Treba izbjegavati teži fizički rad ili vježbe kao što su podizanje tereta najmanje četiri sata posle darivanja krvi. Izbjegavati žurbu, dugotrajno stajanje i pregrijane prostorije. Tog dana nemojte kretati kao vozač na dug i naporan put niti obavljati rizičan posao (npr.penjanje, rad na skeli i sl.).

 

Pogledaj komentare (0)

Ostavi komentar

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh