Čistimo planine jer su one čuvari života na Zemlji
Širom svijeta, 26. septembra, obilježava se Svjetski dan čistih planina. Ovo je prilika da se stvori svijest o značaju planina za život i da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju. Dan posvećen čistoći planina je vrlo aktivan – milioni ljudi odlaze u planine, pješače, čiste planine, uživaju u predivnim predjelima, planinarska društva više nego inače regrutiraju nove članove i zaljubljenike u prirodu.
Ipak, ni planine u kojima svi uživamo i divimo im se, više nisu što su nekad bile. Njihova nepristupačnost vijekovima ih je štitila od prekomjerne eksploatacije, ali ta posljednja područja nedirnute prirode sada brzo nestaju razvojem poljoprivrede, infrastrukture i uticaja drugih štetnih faktora.
Zašto su planine toliko dragocjene?
Bezbroj je razloga za to. Naime, najveći izvori vode nalaze se ispod planina ili im one služe kao prirodni reaktori za pročišćavanje, dom su milionima ljudi. Ispod njih izviru najveće rijeke na svijetu i najveći dio zaliha vode na zemlji dolazi s njih.
Na primjer, dvije ogromne rijeke u Sjevernoj Americi, rijeka Colorado i Rio Grande, vodu dobijaju uglavnom iz planinskog lanca Stjenjaka. U južnoj i istočnoj Aziji, gdje živi otprilike polovina svjetskog stanovništva, većina stanovnika vodu dobija iz ogromnih planinskih lanaca Himalaje, Karakorama, Pamira i Tibeta.
Planine su nenadoknadivi prostor za staništa biljnog i životinjskog svijeta te čuvari biološke raznolikosti. Zahvaljujući nedostupnosti postale su utočište mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje su možda već izumrle u nizinskim predjelima.
Na primjer, opstanak velikog pande u Kini, kondora u Andama, snježnog leoparda u srednjoj Aziji i još mnogih drugih vrsta kojima prijeti istrebljenje takođe ovisi o opstanku njihovih planinskih staništa.
Prema pisanju časopisa „National Geographic”, ekolozi su izračunali kako više od 30% poznatih kopnenih biljaka i kičmenjaka živi na manje od 2% površine našeg planeta. Velik broj biljnih i životinjskih vrsta „naguran” je na malenim područjima još nedirnute prirode koja su velikim dijelom sačuvana u planinskim krajevima. Biološka raznolikost koja je sačuvana na tim područjima od velike je koristi za sve nas.
Planine su čuvari prirodnih ljepota
One skrivaju veličanstvene vodopade, prekrasna jezera i neke od najljepših krajolika na svijetu. Zato ne čudi da se 30% svih zaštićenih područja na zemlji nalazi u planinskim područjima i da su ta mjesta postala omiljena turistička mjesta. Mada brojne planinske zajednice imaju koristi od tog velikog priliva turista, njihov nekontrolisani dolazak mogao bi ugroziti opstanak tih krhkih eko-sistema.
Stanovnici planina su kroz vijekove naučili kako da prežive u surovim uslovima. Na obroncima planina napravili su terase na kojima se još uvijek, i nakon 2.000 godina, uzgajaju poljoprivredne kulture.
Pripitomili su divlje životinje, koje mogu podnijeti surove uslove života na visokim nadmorskim visinama. Osim toga, znanje koje posjeduju ti ljudi moglo bi biti od neprocjenjive važnosti za očuvanje planina.
Stanovnici planina jedini su čuvari još uvijek nedirnutih prostranstava u udaljenim predjelima svih kontinenata. Njihovo poznavanje prirode može se mjeriti sa znanjem koje se čuva u bibliotekama savremene nauke. Te žive „enciklopedije” potrebno je čuvati jednako brižno kao i ostala planinska bogatstva.
Pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okolinu, godina 2002. bila je proglašena međunarodnom godinom planina, jer planinama prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma.
Ako smo vas motivisali da krenete na planinarenje i uživate u prirodnim ljepotama, ali i da čistite planinu, na ovom linku možete pronaći dragocjene savjete kako se pripremiti za planinarenje.
