Ove činjenice o pustinjama sigurno niste znali!

Avatar photo

Ekipa magazina Zdravija saznala je nekoliko zanimljivih činjenica o pustinjama. U nastavku pročitajte o čemu se radi.

  • Naša planeta, kada se posmatra iz svemira, izgleda kao gotovo potpuno plava lopta, ali jedna trećina Zemljine površine zapravo je djelimično ili potpuno prekrivena pustinjom.
  • Najveća svjetska pustinja je Antarktika. Da, dobro ste pročitali, u određenom području ne mora biti vruće da bi se kvalifikovalo u pustinje, ono samo treba gubiti više vlage nego što je dobija.
  • Postoje dijelovi pustinje Atakama u Čileu gdje nikada nije zabilježena kiša. Naučnici smatraju da su dijelovi ovog regiona u ekstremnoj pustinji već 40 miliona godina, duže od bilo kog drugog mjesta na Zemlji.

  • Ipak, više od milion ljudi danas živi u Atakami. Poljoprivrednici uspijevaju izvući dovoljno vode iz slojeva ispod zemlje i iz otopina snijega kako bi uzgajali usjeve i podigli lame i alpake.
  • Ako se izgubite u pustinji, ne morate urinirati na svoju košulju i nositi je na glavi kao Bear Grylls da biste izbjegli umiranje od žeđi. Možete sisati vodu iz grane neke od palmi.
  • Suprotno palmama, kaktusi nisu tako bezbjedni. Ukoliko želite gutljaj vode iz kaktusa, trebaće vam dobra oprema da ga otvorite, a odabir pogrešne vrste kaktusa može uzrokovati glavobolje i dijareju.
  • Međutim, ako ste izgubljeni u pustinji, glavobolje i dijareja možda i nisu vaš najveći problem.
  • U svakom slučaju bolje vam je izabrati kaktus vrste Opuncija. Ali sačekajte noć kako tečnosti ponovo ne bi brzo napustile vaš organizam kroz znoj.

  • Svjetski rekord za prelazak Sahare biciklom postavio je 2011. godine Reza Pakravan (36), analitičar tržišne sigurnosti iz Londona, koji je za 13 dana, 5 sati, 50 minuta i 14 sekundi prešao put od 1,084 km. Krenuo je iz Alžira prema jugu, zatim prešao na istok kroz Niger i Čad kako bi stigao do Sudana.
  • On će se sljedeći put možda voziti Trans-Saharskim autoputem teškim milijardu i dva miliona funti, koji će povezivati najbrojnije gradove u Africi.
  • Radnici na ovom autoputu povremeno pronalaze dehidrirane leševe.
  • Da bi izgradili put kroz Mauritansku pustinju, inženjeri su podigli najlonske zavjese i zasadili drveće koje toleriše sušu kako bi zadržali dine. Ekstremne temperaturne fluktuacije ubile su drveće i obrušile put. Višeslojna cesta napravljena od školjki riješila je problem obrušavanja ceste, ali pješčane dine i dalje su nepremostiv problem.

Možda te zanima
maslinovog ulja

  • Oko 46.000 kvadratnih milja obradivog zemljišta svake godine prelazi u pustinju usljed klimatskih promjena i praksi kao što je sječa šuma. Dezertifikacija prijeti životu više od milijardu ljudi u 110 zemalja, kaže U.N.
  • U sjeveroistočnoj Kini, posađen je Zeleni Kineski zid od grmlja i drveća, te postoji mogućnost da će povratiti ivice pustinje Gobi. Zid će se na kraju prostirati na oko 2.800 milja od Pekinga do unutrašnje Mongolije.
  • Borba protiv dezertifikacije ne zahtijeva visoku tehnologiju. U Burkini Faso, jedno selo je povećalo prinos od 50 posto samo pozicioniranjem kamenja kako bi usporili odlive i kopanjem jama za sakupljanje kišnice.

  • Njemački fizičar čestica Gerhard Knies izračunao je da za samo šest sati svjetske pustinje dobijaju više energije od sunca nego što ljudi dobiju za godinu dana. Saharanska pustinja, oblast veličine Velsa, mogla bi tako da upravlja cijelom Evropom.
  • Taj proračun inspirisao je formiranje Desertec Industrial Initiative, projekta koji ima za cilj izgradnju mreže solarnih i vjetroelektrana koje se protežu širom Afrike i Bliskog Istoka. Električna energija bila bi povezana sa Evropom preko visokonaponskih DC kablova.
  • Desertec bi koštao oko 500 milijardi dolara, ali bi do 2050. godine mogao snabdijeti dovoljno obnovljivog, ne-zagađujućeg elektriciteta da popuni 15 posto evropske potražnje.

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh