Prašume – najvredniji ekosistem na svijetu

Avatar photo
Prašuma i vodpad se sliva sa litice

Ako se pitate koji je to najmanje istražen, a dosta vrijedan ekosistem na svijetu, možemo sa sigurnošću reći da su to prašume. Sada kada je naša planeta pogođena nezapamćenim požarima u kojima su stradale i još uvijek stradaju Amazon i Sibir važno je probuditi svijest i podsjetiti ljude koji je značaj prašuma za sve nas.

Koji značaj prašume imaju za planetu?

Prašume pružaju dom mnogim biljkama i životinjama, a ono što je možda najvažnije – pomažu u stabilizaciji svjetske klime, te štite od poplava, suše i nanosa.

Postoji nekoliko vrsta prašuma: prašume umjerene i hladne zone, skandinavske prašume, evropske prašume te najpoznatija vrsta prašume, tropske kišne šume. Najrasprostranjenije su tropske prašume koje danas pokrivaju oko šest procenata sveukupne površine Zemlje.

Karakteriše ih izuzetno složena struktura, a raznolikost biljnog i životinjskog svijeta je veća nego bilo gdje na planeti što potvrđuje podatak da na 10 000 mprašume raste 50 000 do 20 000 različitih vrsta drveća.

Temperature su uravnotežene tokom cijele godine, a prosječna iznosi oko 25 °C. Godišnje padne barem 1 500 mm kiše, koja pada skoro svaki dan. Takođe, tropske prašume dijele se i na slojeve odnosno spratove, i to zbog toga što na različitim visinama šumskog svoda, koji nerijetko doseže visinu i do 70 m, žive različite biljne i životinjske vrste.

Kako bismo razumjeli vrijednost prašuma potrebno je uočiti njihovu ulogu na Zemlji. One imaju veliki uticaj na kišu, jer neravna površina njihovog drveća stvara vazdušne turbulencije koje povećavaju količinu vode koja isparava iz šume.

Ona stvara oblake koji se prazne u obliku kiše. Ako šume nestane, padaće manje kiše, tlo će se brže osušiti, a temperatura vazduha i tla će rasti. Takođe, zelene biljke i drveće procesom fotosinteze iz ugljikovog dioksida oslobađaju kiseonik u vazduh. Zbog toga se tropske prašume karakterišu kao „pluća svijeta“.

Zbog svega navedenog, očuvanje tropskih šuma od velike je važnosti. Njihovo uništavanje doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Isto tako, ono znači opasnost i izumiranje za mnoge životinjske i biljne vrste.

Najveća sačuvana prašuma u Evropi je Perućica. To je zakonom zaštićeni rezervat koji se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska u Bosni i Hercegovini. Okružena je najvišim planinskim vrhovima u državi – Maglićem (2386 m), zatim Volujakom (1978 m) i Snježnicom (1804 m), dok je od planine Zelengore dijeli kanjon Sutjeske. Dužina prašume iznosi 6, a njena širina 3 kilometra. Zauzima površinu od 1291 hektara. Više o ovoj ljepotici možete čitati na ovom linku.

Šta se dešavalo proteklih mjeseci?

Strašni požari pogodili su prvo Sibir, sjever Rusije i Kanade, Aljasku i Grenland, a potom i amazonsku prašumu. Ovo su do sada najistrajniji požari u 17-godišnjoj bazi podataka evropskog satelitskog monitoring sistema, sa vatrom čiji je intenzitet, kako kažu stručnjaci, daleko iznad prosjeka.

@duma.bg

Prema podacima ekološke organizacije Greenpeace, istovremeno se na Grenlandu vječni led topi nevjerovatnom brzinom, a u Sibiru su ove godine požari uništili skoro 15 miliona hektara šume. Kako stručnjaci kažu, izgorjelim šumama će biti potrebno više od stotinu godina da se obnove.

Takođe, već 17 dana traje agonija u Južnoj Americi gdje je izbio da sada nezapamćen požar. Žalosno je nažalost, što je ova informacija procurila u svijet tek kada je oblak dima donio noć u Sao Paulo, i to u 1 sat popodne.

Možda te zanima
ne smete propustiti

@washingtonpost.com

*Važno je napomenuti da je San Paulo od centralne tačke požara udaljen 3.300 km, što odgovara udaljenosti između Londona i Atine.

Ako se globalno otopljavanje odmah ne zaustavi, postoji sve veći rizik da će se ogromne površine kopna naći pod vodom.

Kako spriječiti nestanak prašuma?

Generalno, prašume nestaju vrlo brzo. Šumski požari su najčešći za vrijeme sušne sezone, ali neki se namjerno izazivaju da bi se ilegalno krčile šume i da bi se dobio prostor za uzgoj stoke.

Kako mi možemo pomoći? Spašavanje kišnih šuma nije jednostavno i definitivno, diretno ne možemo uraditi mnogo. Međutim, kada bi svako uradio „malo”, to bi već bio veliki napredak. Koraci za očuvanje ovih ekosistema kriju se u riječi „TREES”.

  • T – naučiti druge o važnosti životne sredine
  • R – obnoviti uništene i oštećene ekosisteme sadnjom drveća na mjestu gdje su šume posječene
  • E – ohrabriti ljude da žive životom koji ne uništava životnu sredinu
  • E – osnivati parkove koji će štititi kišne šume i divlji svijet
  • S – podržavati kompanije koje rade s minimalnom štetom po životnu sredinu

Nažalost, ne postoji način da se izgubljeno u minulim požarima nadoknadi, ali zato širite svijest da se to ne ponovi. Ne dozvolimo da pluća svijeta izumru, jer to znači samo najgore i za nas koji živimo na ovom svijetu.

 

Pogledaj komentare (0)

Ostavi komentar

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh