Prevencija kao ključan korak zdravlja trudnice

Avatar photo

Istraživanja govore da je oko 18 odsto trudnica u riziku od nastanka gestacijskog dijabetesa. Riječ je o obliku dijabetesa koji se kod žene prvi put i pojavi u trudnoći. Problem je što često ne daje simptome, do trenutka dok bolest ne uznapreduje ili dok se ne pojave komplikacije.

Upravo zato je jako bitna prevencija. O tome, ali i o mnogim drugim temama vezanim za zdravu trudnoću, razgovarali smo sa stručnjacima iz Laboratorije Konzilijum dr. Jelenom Obrenović, specijalistom epidemiologije, ginekologom dr. Ives Šindrak ispred škole za trudnice DRIP i Vlatkom Đermanović Bojanić, voditeljkom škole za trudnice „Radosnica“ i magistrantom na studiju Zdravstvene njege Medicinskog fakulteta u Banjaluci.

Kada se javlja i kakve komplikacije može izazvati?

„Gestacijski diabetes mellitus (GDM) obično se javi u drugoj polovini trudnoće kod trudnica koje imaju povećan rizik, a to su pozitivna porodična anamneza, povećana tjelesna masa, komplikacije kod majke u prethodnim trudnoćama, komplikacije kod prethodne novorođenčadi, komplikacije u aktuelnoj trudnoći, starije prvorotkinje. Problem je što često ostaje neprepoznat i neliječen“, kaže za ZdraviJa magazin Đermanović Bojanićeva.

Ona dodaje da su, žene koje nisu liječile gestacijski diabetes mellitus, u velikom riziku da u kasnijem periodu obole od diabetes mellitus tip 2 (T2DM) i da su sklone češćim infekcijama kao i kardiovaskularnim promjenama.

Problemi koji mogu nastupiti kod novorođenčeta su makrozomija, hipoglikemija, hipoksija i acidoza, hiperbilirubinemija, respiratorni distres sindrom, mane razvoja.

Prevencija i liječenje gestacijskog dijabetesa

Ipak, dr. Ives naglašava da gestacijski dijabetes po trudnicu i dijete nosi povećan rizik samo ako nije adekvatno regulisan.

„Poslije utvrđivanja dijagnoze gestacijskog dijabetesa neophodna je promjena životnih navika: modifikacija prehrane-prema savjetu endokrinologa i ginekologa, kontrola porasta tjelesne težine, provođenje umjerene fizičke aktivnosti u skladu sa tokom trudnoće, eliminacija cigareta i alkohola u slučaju da se konzumiraju, te redovna kontrola ginekologa. Ako higijensko dijetetski režim ne da željene rezultate, liječenje se nastavlja medikamentima pod nadzorom endokrinologa (metformin, inzulin)“, pojašnjava ginekolog dr. Ives Šindrak.

Pored navedenih komplikacija gestacijski dijabetes nosi i velike zdravstvene troškove u liječenju istih. Zato je preventiva rješenje ovog problema. Dobrom regulacijom glikemije, ranom dijagnozom, liječenjem GDM, pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću kao i intenzivnim nadzorom trudnica sa dijabetesom, smanjiće se perinatalni mortalitet i rađanje makrosomne djece, a preveniraće se manifestni dijabetes u kasnijem životu tih žena.

Laboratorijski dio preventivnih pregleda, preporučenih od strane ljekara, može se uraditi u Laboratoriji Konzilijum u Banjaluci. Laboratorija Konzilijum u svojoj ponudi ima sjajan „Paket za trudnice“, koji između ostalih parametara, obuhvata i test određivanja nivoa glukoze u krvi, sve u cilju ranog otkrivanja i prevencije komplikacija gestacijskog dijabetesa.

To potvrđuje i dr. Ives.

„Praksa je da se trudnicama određivanje nivoa šećera u krvi (ŠUK) radi na početku trudnoće i u okviru svakog sljedećeg kontrolnog laboratorijskog pregleda, tako da bilo kakve oscilacije u visini ŠUK-a mogu na vrijeme da se uoče“, naglašava ona.

U misiji prevencije uključene su i škole za trudnice iz Banjaluke „Radosnica“ i DRIP koje, dovodeći medicinske stručnjake, razgovaraju sa trudnicama o ovom problemu.

Međutim, prema riječima dr. Ives, potrebno je još više podići svijest u društvu o ovoj bolesti koja se javlja u trudnoći.

„Trudnice koje dolaze na predavanja u DRIP su zainteresovane za sve u vezi trudnoće, no za sam gestacijski dijabetes isključivo one koje su se sa tim problemom lično sretale ili sreću, ili imaju iskustvo sa nekim iz okoline. Svijest o problemu koji GM može da donese je inače mala kako u društvu tako i kod trudnica“, napominje dr. Ives.

Polaznice u školi za trudnice Radosnica dobijaju veliki broj informacija o ovoj temi u sklopu edukacije psihofizičke pripreme za porod.

„Upravo, pravilnom fizičkom aktivnošću i adekvatnim načinom ishrane, te savjetodavnim mjerama od strane ginekologa i endokrinologa ovaj problem se može kontrolisati“, mišljenja je Đermanović Bojanićeva.

Kako sve to izgleda u praksi?

Na samom početku trudnoće, pored fizikalnog pregleda, uzimaju se detaljni anamnestički podaci, pa se trudnice i na osnovu njih mogu svrstati u rizične grupe. Važnu ulogu ima test opterećenja glukozom (OGTT), koji se radi iza 24 nedjelje gestacije. Preporuka endokrinologa je da ga rade sve trudnice, no praksa je ipak nesto drugačija.

„Sam test nosi određene neugodnosti za trudnicu, jer se nivo šećera u krvi, u okviru OGTT-a, određuje inicijalnim uzimanjem uzorka venske krvi, a zatim, pošto trudnica popije rastvor glukoze i vode, uzorak krvi za određivanje nivoa glukoze se uzima u određenim vremenskim intervalima, u zavisnosti od preoporuke ljekara. Velika koncentracija popijene glukoze može izazvati mučninu i povraćanje. Iz ličnog iskustva, i perioda od nekih 6 mjeseci, gdje sam svim trudnicama radila OGTT nakon 24 nedjelje, a radi se o većem broju trudnica, srećom, nije bio ni jedan slučaj gestacijskog dijebetesa za terapiju ni metforminom ni inzulinom“, rekla je ona.

Možda te zanima
pakovanje

To ostavlja otvoreno pitanje o opravdanosti testiranja kod svih trudnica, zbog troškova testitranja i nelagode koje ono nosi i upućuje nas na važnost uzimanja dobre anamneze, uočavanje faktora rizika i znakova u toku redovnih kontrola koji bi upućivali na razvoj gestacijskog dijebetesa.

Krvna grupa i Rh faktor

Svakoj trudnici je potrebna informacija o njenoj krvnoj grupi, kao i krvnoj grupi partnera. To čini ovu analizu nezaobilaznim korakom prije ili u toku trudnoće, radi određivanja eventualne nepodudarnosti u Rh faktoru između majke i djeteta. Takođe, važno je znati svoju krvnu grupu i Rh faktor, jer su te karakteristike značajne prilikom tranfuzije krvi, bilo da je riječ o dobrovoljnom davanju krvi ili hirurškoj intervenciji.

Ovu analizu sve trudnice mogu brzo i lako da urade u Laboratoriji Konzilijum. O čemu se zapravo radi, da li i kakve rizike nose različite krvne grupe buduće majke i oca, za ZdraviJu pojašnjavaju dr. Ives i Đermanović Bojanićeva.

„Rh izoimunizacija nastaje kada organizam majke osjetljiv na prisustvo fetalnih erirocita, “stranih” eritocita u majčinoj cirkulaciji, proizvodi antitijela protiv njih i hemolizira ih. Zato je na početku trudnoće neophodno odrediti krvnu grupu, RhD factor i Coombs test. Kada se otkrije rizična (RhD negativna) majka, a fetus je RhD pozitivan (što može jedino biti ako je otac RhD pozitivan), onda majka u 28.nedjelji trudnoće može primiti RhoGAM (anti D immunoglobulin) ili poslije porođaja ako je direktni Coombsov test negativan, te raste titar atipičnih antitijela majke“, kaže Đermanović Bojanićeva.

Kada se javljaju problemi?

Kako pojašnjava ginekolog dr. Ives Šindrak, u toku trudnoće kroz posteljicu u krvotok majke prolaze samo rijetki eritrociti, ali ne izazivaju reakciju.

„Do značajnog prolaska eritrocita kroz posteljicu dolazi tek pri porodu ili kod krvarenja u poodmaklom abortusu. Rh negativna žena bez problema iznese prvu trudnoću. Problem se javlje tek u sljedećoj ako je plod Rh pozitivan. Tada antitijela stvorena prethodnom senzibilizacijom dolaze u kontakt sa antigenima na površini ertrocita ploda, te izazivaju aglutinaciju i hemolizu eritrolcita koja vodi značajnim ostećenjima ploda. Ako se plod rodi živ, ali oštećen, znači da će se bolest uskoro pojaviti. Ako je plod bez većih oštećenja, ali sa znacima aglutinacije, hemolize i žutice, ne treba oklijevati sa eksangvinotransfuzijom (parcijalnom zamjenom krvi) u prvim satima života, jer moze dovesti do potpunog izlječenja“, objasnila je dr. Ives.

I zato bi svaka odgovorna trudnica i buduća majka trebala da prije i na početku trudnoće uradi osnovne analize kako bi prevenirala moguće komplikacije u trudnoći. Laboratorija Konzilijum nudi dva paketa za trudnice: „Osnovne analize za trudnice“ i paket „Krvna grupa i Rh faktor“.

Laboratorijske analize u trudnoći su važne za vaše zdravlje i zdravlje vašeg djeteta. Pratite savjete ljekara o potrebnim laboratorijskim pretragama tokom trudnoće, a Laboratorija Konzilijum će u skladu sa principima dobre laboratorijske prakse i struke, dati neophodne informacije koje su nezaobilazni dio praćenja zdravstvenog stanja trudnice i bebe.

 

© 2023, sva prava zadržava ZdraviJa magazin.

Povratak na vrh