Savjeti nakon kojih ćete se zapitati koliko vodite računa o zdravlju
Koliko se zaista brinete o zdravlju i trudite se da živite zdravim stilovima života? Da li se samo na Svjetski dan zdravlja zapitate da li i koliko je zapravo zdravo ono što jedete, da li je način na koji razmišljate o sebi, ali i drugima, zarav i pozitivan. Koliko često upražnjavate fizičku aktivnost?
Na ova, ali i mnoga druga pitanja ZdraviJa se trudi da vam svakodnevno odgovori, te ukazuje da je lako usvajati i živjeti zdravim životnim stilom, samo ukoliko to zaista želite. U nastavku vam donosimo važne činjenice i poruke koje svjetske organizacije upućuju na Svjetski dan zdravlja.
Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja
Svjetski dan zdravlja (еng. World Health Day) obilježava se širom svijeta, 7. aprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Odluka da se ovaj dan obiježava kao Svjetski dan zdravlja donesena je na 1. skupštini ove organizacije, održanoj od 24. juna do 24. jula 1948. godine u Ženevi, pošto je 7. aprila iste godine odluka o konstituisanju SZO zvanično stupila na snagu nakon što je i posljednja država članica UN ratifikovala ovu odluku.
Svake godine SZO i druge institucije organizuju različita međunarodna, regionalna i lokalna dešavanja sa fokusom na temu koju je za tu godinu preporučila Svjetska zdravstvena organizacija. Ovo podrazumijeva organizovanje predavanja, dijeljenje promotivnog materijala, medijske kampanje, edukovanje zdravstvenih i drugih radnika i pojedinaca svih uzrasta, organizovanje besplatnih pregleda i davanje savjeta u domovima zdravlja, Crvenom krstu, na javnim mjestima itd, i to ne samo na ovaj dan nego često i tokom cijele godine.
Cilj je da se ukaže na konkretan problem, da se podigne svijest ljudi o njegovom značaju, kao i da se predlože odgovarajuće mjere, odnosno konkretna rješenja i da se finansijski i na druge načine pomogne svim regionima, s akcentom na one koji su najugroženiji.
Ovaj dan je prvi put obilježen 1950. godine. Te godine tema je bila „Upoznajte svoj zdravstveni sistem“. Od tada do danas u žižu interesovanja stavljani su različiti problemi, u skladu sa preporukama SZO.
Čuvajmo zdravlje
Savremeno doba je unijelo korjenite promjene kako u načinu života, tako i u strukturi ljudske ishrane. Posebno se naglo smanjio utrošak energije zbog smanjene fizičke aktivnosti za kojom nema potrebe. Uporedo s tim potrošnja mesa i masti među stanovništvom razvijenih zemalja raste iz godine u godinu.
Danas savremeni čovjek dobija 70% bjelančevina životinjskog porijekla dok je nekad to unosio hranom biljnog porijekla. Smanjila se upotreba celuloznih vlakana za 42% iz biljne hrane, umjesto toga znatno je porasla upotreba rafiniranih namirnica.
Kao klasičan primjer uzmimo naš običan rafinisani šećer koji se od najcjenjenije namirnice pretvorio u „bijelog neprijatelja čovječanstva“. Postoji drastična razlika u fiziološkom djelovanju neprečišćenog šećera. On ispoljava okrepljujuće, antidijabetičko, antisklerotično, diuretičko, antiinflamatorno dejstvo, snižava krvni pritisak, reguliše razmenu ugljenih hidrata i masti, ali prilikom rafinisanja mnogobrojne za život važne biološki aktivne materije su odstranjene.
Nešto slično se dešava sa hljebom pečenim od „beživotnog“ bijelog brašna, koji u eksperimentima na miševima prilikom dugotrajne upotrebe izaziva rast malignih tumora. Rafinisanje biljnih jestivih ulja takođe je dovelo do obezvređivanja ovih namirnica u smislu sadržaja bioloških aktivnih materija od životnih važnosti.
U procesu kuvanja gubi se od 10% – 60% hranljive vrijednosti hrane u smislu sadržaja bioloških aktivnih materija. Postoji još jedan važan izvor „zagađenja“ namirnica – dodavanje mnoštva sintetičkih hemijskih jedinjenja (konzervisanje, poboljšanje ukusa, boje ili drugo).
Razvoj poljoprivrede i tretiranje zemljišta vještačkim đubrivom doveli su do toga da je čitav niz minerala skoro nestao iz zemlje. Koncentracija mineralnih elemenata u biljkama se smanjila, sadržaj gvožđa u voću smanjen je za 57%, magnezijuma za 35%, kalcijuma u zelenom povrću za 46%. Kupus je izgubio 85% kalcijuma, a pšenica 46%. Slični procenti su u pitanju i u vezi prisustva vitamina u tim namirnicama.
U suštini, čovjek savremenog društva je pri klasičnom načinu ishrane osuđen na ove vrste nedostataka, a njih će uvijek pratiti nesposobnost odgovarajućih odbrambenih sistema organizma da adekvatno reaguje na nepovoljne uticaje iz životne okoline – fizički, hemijski, mentalni stres, što naglo povećava rizik od mnogih bolesti.
U takvim uslovima mijenja se unutrašnja sredina organizma i u njemu dolazi do poremećaja normalnog toka biohemijskih procesa. Sve to dovodi do poremećaja funkcije organa koji obavljaju odbranu, neutralizaciju i izbacivanje toksičnih materija iz organizma. U takve organe spadaju jetra, bubrezi, crijeva, koža i imuni sistem.
Usljed toga se povećava potreba za očuvanjem „hemijske čistoće“ unutrašnje sredine ljudskog organizma.
Naučnici danas apeluju i upozoravaju budući da hrana predstavlja jedini izvor materija od kojih se grade ćelije ljudskog organizma, ona određuje stanje zdravlja i životni vijek. Zna se da je za normalne životne procese organizma u svakodnevnom obroku potrebno oko 600 komponenata što odgovara upotrebi 32 vrste namirnica. Danas se ponovo pojavio problem veoma malog snabdijevanja ljudi većinom vitamina, mikroelemenata, dijetetskih vlakana, veoma je raširen deficit joda, selena, gvožđa i kalcijuma.
Hipovitaminoze umanjuju umnu i fizičku sposobnost, otpornost prema infekcijama, kod djece usporavaju rast, izdržljivost, i tako se javljaju hronična oboljenja. Deficit vitamina nanosi ozbiljnu štetu formiranju mladog ženskog organizma koji se sprema za materinstvo. Važnu ulogu u fiziološki optimalnom funkcionisanju organizma igraju makro i mikro elementi. Nedostatak samo kalcijuma i cinka može da dovede do nastanka oko 300 različitih oboljenja.
Upravo hrana nas čini malim ili velikim, glupim ili pametnim, slabim ilil snažnim, apatičnim ili energičnim, nekomunikativnim ili sposobnim za zdravu komunikaciju. Svjetsko naučno društvo smatra se jednim od efikasnih, ekonomski opravdanih i brzih puteva rješavanja problema pothranjenosti ljudskog organizma uključivanjem biološki aktivnih preparata u obrok.
Zato, čuvajte svoje zdravlje i budite veseli!
