Dokazana nova vrsta psihoterapije

Avatar photo

Zbog ubrzanog života, često zaboravimo da obratimo pažnju na našu okolinu i prirodu. Da li ikada razmišljate šta vam sve to poklanja priroda i drveće, počevši od vazduha, goriva, hrane, lijekova, te mnogih drugih resursa. Činjenica je da je život bez drveća jednostavno nemoguć. Ona nam mogu pomoći i da bolje razmišljamo, pa su Platon i Aristotel svojevremeno dane provodili razmišljajući u maslinicima oko Atine. Buda nalazi prosvjetljenje ispod drveta, a Isak Njutn je svoju teoriju gravitacije razvio upravo kada je jabuka pala sa drveta pod kojim je sjedio.

Mnogi od današnjih farmaceutskih proizvoda su proizvedeni od drveća. Aspirin dolazi iz kore vrbe, tisa je izvor za Taxol koji se koristi u liječenju nekih vrsta raka, ginkgo biloba poboljšava cirkulaciju, ulje čajevca je korisno za infekcije kože, kora cinchona sadrži kinin koji je osnova mnogih lijekova protiv malarije a Pycnogenol, koji štiti od duboke venske tromboze, napravljen je od kore bora.

Međutim, i doktori su shvatili da je okruženje u kojem se pacijenti oporavljaju jednako važno kao i lijekovi koje uzimaju. Mount Sinai Hospital u New Yorku je, imajući to u vidu, redizajnirana tako da svi štićenici za vrijeme oporavka imaju pogled na Central Park. Istraživanjima je dokazano da sam boravak u zelenoj površini smanjuje nivo stresa i krvni pritisak u roku od tri minute. Takođe je otkriveno da su ljudi koji su samo gledali u šumu, za 20 minuta imali 13 posto nižu koncentraciju hormona stresa, kortizola.

Značaj drveća za zdravlje je nešto što brojni zdravstveni radnici, ali i informisani influenseri već uveliko promovišu pa je nastao i događaj pod nazivom “Walk In The Woods Month” koji se održava svakog maja širom planete. Drveće pravi lijep ambijent za šetnju, a ova aktivnost smanjuje stres i bolesti te pozitivno utiče na srčani ritam i imuni sistem. Kada ste okruženi drvećem, vaše disanje postaje dublje i sva čula postaju vam sita. Japanci ovaj osjećaj nazivaju Shinrin-Yoku, odnosno, šumsko kupanje.

Kao i fiziološkim prednostima drveća, pažnja se okreće i relativno novom polju eko-psihologije koja se zasniva na ideji da naša veza sa prirodom može biti glavni faktor u zacjeljivanju emotivnih rana. Šetnja i razgovor sa samim sobom u šumi mogu pomoći očistiti um zbog udisanja svježeg kiseonika koji se emituje od lišća. Zvuci, mirisi, vizuelne ljepote, tekstura, pa čak i ukus vazduha u šumi, oživljavaju svih pet čula. Drveće treba da koristimo kao metaforu za samoispitivanje, priznavanje naših korijena, pronalaženje naše srži, sve vrijeme fokusirajući se na to kako svojim granama možemo pružiti hlad i voće za one koji nas okružuju.

Možda te zanima
smanjite bacanje hrane

Naši paganski preci obožavali su drveće, ali danas mnogi, nažalost, prirodu uzimaju zdravo za gotovo. U narodnim tradicijama brojnih zemalja Evrope, drveću su se pripisivale magične ljekovitosti. Vodeći se ovim vjerovanjima, sve što zauzeti, zaposleni ljudi pod stresom trebaju uraditi je sjesti naspram stabla drveta tako da ga nogama guraju. Ovako se stvara svojevrsna veza sa zemljom i energijom koja iz nje teče prema gore. Potom staviti ruke na zemlju i pritiskati, sve vrijeme zamišljajući negativne osjećaje kako tonu u zemlju.

Doktori širom svijeta se sve više odlučuju za ovakve vrste terapija nego za propisivanje antidepresiva. Za pacijente koji pate od stresa, depresije ili anksioznosti napravljene su i zelene teretane gdje mogu da se uključe u brojne programe za vježbanje, kako tijela tako i uma. Iako je dokazano da kardiovaskularno zdravlje ima velike koristi od vježbanja i svježeg vazduha, umirujuće šumsko okruženje još više može da doprinese oporavku od samih vježbi tijela. Moderna medicina konstantno postavlja sve više standarde ali ne treba zaboraviti ni drveće koje svojim korijenima vijekovima čvrsto stoji na zemlji i podsjeća nas na svoje brojne supermoći koje vrlo često zaboravljamo.

 

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh