Svjetski dan Alchajmerove bolesti – edukujte se na vrijeme

Avatar photo
alchajmerova bolest

Svjetsko udruženje za Alchajmerovu bolest (Alzheimer Disease International – ADI) osnivač je i glavni organizator obilježavanja 21. septembra kao dana Alchajmerove bolesti. Taj datum obilježava se u cijelom svijetu, odnosno u državama u kojima su organizovana Udruženja oboljelih od ove bolesti, od 21. 9. 1994.

Ovo je međunarodna kampanja koja ima za cilj podizanje svijesti i razbijanje zajedničke stigme koja je vezana za Alchajmer. Takođe, radi se na podizanju svijesti u velikom broju svjetskih zemalja o ovom obliku demencije. Iz Svjetskog udruženja poručuju da im se svaka zemlja koja to želi može javiti i priključiti u misiji edukacije o ovom obliku demencije.

Alchajmerova bolest je dobila ime prema Alois Alzheimeru koji je 1906. godine prvi put opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj.

Od demencije u svijetu trenutno boluje oko 35,6 miliona ljudi, od čega kod 70% uzrok predstavlja Alchajmerova bolest. Najčešće se javlja krajem 50-ih godina života i napreduje brzo, te na kraju dolazi do teške demencije. Etiološki faktori za nastanak Alchajmerove bolesti nisu poznati, međutim u epidemiološkim istraživanjima su identifikovani pojedini faktori rizika za nastajanje ovog oboljenja. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do 10 puta veće šanse, od prosječne populacije, da obole od ove bolesti.

Kako bolest napreduje, psihički poremećaji, odnosno sindrom postaje sve izrazitiji. Tokom bolesti dolazi i do fizičkog propadanja sa nizom komplikacija osnovne bolesti, vjerovatno i drugih bolesti vezano za dob osobe, te se u krajnjoj fazi bolesti javlja potpuna nepokretnost.

Od početka bolesti oboljeli je ovisan o tuđoj brizi. Kako se bolest razvija, njega i briga o bolesniku neophodna je svakodnevno, a sama bolest traje dugi niz godina, u prosjeku 9-10, a ponekad i do 15 godina.

Simptomi na početku bolesti su „podmukli“, sa nizom zbunjujućih promjena u svakodnevnom životu koje je teško definisati i kojih sam bolesnik nije svjestan. Promjene u ponašanju bolesnika primijeti okolina. Bolest se razvija polagano uz dugo očuvan dobar vanjski izgled oboljele osobe, pa se često prvi simptomi zaboravljanja zanemare.

alzheimerova

Važno je da se simptomi prepoznaju na vrijeme i da se na vrijeme zatraži pomoć doktora, dok bolest nije poodmakla. Rano prepoznavanje bolesti, stalna kontrola doktora te edukacija porodice poboljšaće kvalitet života bolesnika i njegovih najmilijih.

Kako smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti?

Iako se još uvijek ne zna na koji način se ova bolest može spriječiti, bitno je da se hranimo zdravo, budemo fizički aktivni i da vodimo zdrav način života.

Novija medicinska istraživanja govore da fizička aktivnost može smanjiti rizik i od Alchajmerove bolesti, i to za čak 50%.

Istraživanje je analiziralo rezultate skeniranja mozga i životne navike skoro 900 starijih osoba. Primijećeno je da je bilo koja fizička aktivnost koja sagorijeva kalorije (trčanje, rad u bašti, hod ili ples) povezana sa sivom materijom u mozgu. Više sive materije – znači zdraviji mozak i manji rizik od Alchajmerove bolesti.

Alchajmerova bolest je progresivni poremećaj mozga od kog danas samo u Americi boluje oko 1,5 miliona ljudi. Predviđa se i povećanje broja oboljelih u narednih 30 godina – jer lijek ne postoji.

Studija navodi da bi zbog nedostatka lijekova i liječenja, fokus na Alchajmerovu bolest trebalo svesti na prevenciju.

Studija nije dokazivala direktnu uzročno-posljedičnu vezu između fizičke aktivnosti i porasta sive materije mozga. Koristi od fizičke aktivnosti nisu novost, a konkretno u slučaju Alchajmera – ono što je dobro za vaše srce, dobro je i za vaš mozak. Neki vid vježbe trebalo bi da postane deo svačijeg životnog stila.

Možda te zanima

Međutim, postoje i oni ljudi kod kojih je primijećen strah od umiranja, što u slučaju Alchajmera može biti još strašnije, jer se sa tom bolešću umire na dug, bolan i spor način. Kao dodatak, ova studija je prikupila podatke 876 starijih osoba od 65 i više godina. Procijenjena posječna starost svih učesnika bila je 78 godina.

Učesnicima je urađeno mjerenje količine mozga magnetnom rezonancom i urađen je test pitanja o njihovoj memoriji i fizičkim aktivnostima. Fizičke aktivnosti podrazumijevale su 15 različitih više rekreativnih nego fizičkih aktivnosti u toku dve sedmice.

Koristeći procijenjen sedmični rashod kalorija, istraživanje je otkrilo da je veća fizička aktivnost povezana sa većom sivom masom mozga u oblastima koje se odnose na pamćenje i učenje.

Neosporno je primijećen manji rizik za Alchajmerovu bolest kod osoba sa boljom fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost bila je od koristi i kod 25% ljudi koji su imali blago oštećenje mozga.

Mišljenje studije je da bi ovi podaci mogli biti od koristi ljekarima u savjetovanju svojih pacijenata. Na kraju se navodi važnost pronalaženja aktivnosti koje vam odgovaraju i koje će vam pomoći da ostanete motivisani. To naročito važi za starije osobe jer im ta aktivnost može pomoći u smanjenju rizika od Alchajmerove bolesti, ali i za duži i zdraviji život.

I kućni ljubimci vam mogu pomoći u prevenciji i lakšem bolovanju od ove bolesti.

Zaključak

Podsjećamo na neka ranija istraživanja koja, kada uporedimo sa ovim, dobijamo zaključak: za starije osobe je veoma važan aktivan i raznovrsan društveni život, ali i fizičke i mentalne aktivnosti kao prevencija Alchajmerove bolesti.

 

Pogledaj komentare (0)

Ostavi komentar

© 2022 ZdraviJa magazin. Sva prava pridržana.

Povratak na vrh