Zašto je važna folna kiselina u trudnoći?
Folna kiselina je član vitamina B-kompleksa. To je narandžasto-žuti kristalni prah koji se teško rastapa u vodi. Nedostatak folne kiseline može dovesti do anemije. O važnosti ovog vitamina po zdravlje govore mnogi, a njegov uticaj naročito je važan za trudnice. Zbog čega je folna kiselina važna tokom trudnoće ali i inače, pročitajte u nastavku.
Šta je folna kiselina i za šta je sve dobra?
Kao što smo već rekli, folna kiselina je član vitamina B-kompleksa. Sam naziv potiče od latinske riječi folium što znači list. Otkrivena je vrlo kasno, tek 1931. godine, kada je tim ljekara na čelu sa Lucy Wills istraživao uzroke i mogućnosti liječenja megaloblastične anemije kod trudnica.
Folna kiselina je odgovorna za mnoge funkcije u našem organizmu. Važna je za normalno funkcionisanje mozga, kao i za mentalno zdravlje. Sprečava razdražljivost, umor, depresiju, dekoncentraciju i nesanicu. Učestvuje u stvaranju DNK i RNK, a posebno je važna kada tkiva i organi brzo rastu, dakle tokom trudnoće i djetinjstva. Učestvuje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, koje prenose kiseonik do svih dijelova tijela.
Neke osobe uzimaju folnu kiselinu kako bi smanjile rizik od nastanka raka debelog crijeva, a koristi se i za prevenciju srčanih bolesti i srčanog udara. Može se koristiti i u ublažavanju simptoma Alzheimerove bolesti, te u prevenciji gubitka sluha i oštećenja vida. Pozitivno utiče na smanjenje prijevremenih znakova starenja, probleme sa spavanjem. Osim toga, ojačava kosti i otklanja bolove u mišićima.
Kakvu ulogu tokom trudnoće ima folna kiselina?
Potrebe za folnom kiselinom su kod trudnica znatno izraženije. Naime, trudnice, ali i žene koje tek planiraju trudnoću treba da uzimaju folnu kiselinu kako bi smanjile rizik od nastanka pobačaja, kao i urođenih poremećaja kod bebe.
Uzimanje folne kiseline prije trudnoće se preporučuje kako bi se podigao imunitet, tijelo pripremilo za začeće, a embrion od samog početka imao dovoljno vitamina. To se dalje nastavlja i na prva dva ili tri mjeseca trudnoće, a po dogovoru sa ljekarom i tokom cijele trudnoće i kasnije, u toku dojenja.
Nedostatak folne kiseline može dovesti do oštećenja neuralne cijevi fetusa, i u tom slučaju nervni sistem djeteta ostaje nerazvijen. U najgorem slučaju može doći do rascjepa gornje usne, rascjepa kičmenog stuba (spina bifida) i sličnih malformacija ploda. Upravo zbog ovih rizika se preporučuje unos folne kiseline prije samog začeća.
Koje namirnice su bogate folnom kiselinom?
U hranu prirodno bogatu folnom kiselinom spada zeleno lisnato povrće (špinat, brokula, zelena salata), šparoge, voće (banane, limuni), mahunarke, gljive, meso (goveđa jetrica i bubrezi), sok od narandže i sok od paradajza.
Folati su osetljivi na temperaturu i razgrađuju se u vodi tako da kuhanje znatno smanjuje njihove koncentracije u hrani. Isti je slučaj i kada namirnice predugo stoje. Zato treba voditi računa prilikom pripreme i izbora ovih namirnica.
Koliki unos se preporučuje?
Većina ljudi dovoljnu količinu folne kiseline dobija iz samih namirnica. Samo trudnice treba da povedu računa o količini unosa folne kiseline. Baš zbog toga ljekari uz svakodnevnu ishranu savjetuju i dodatne količine folne kiseline u vidu multivitaminskih preparata i dodataka ishrani. Preporučena doza je 400 mcg folne kiseline, ali o svemu ovome treba da se posavjetujete sa svojim ljekarom koji će vas dodatno informisati.
Da li su moguća neželjena dejstva pri upotrebi folne kiseline?
Ukoliko folnu kiselinu unostite samo putem namirnica, šanse za neželjene reakcije ili nuspojave su male. Međutim, ako je uzimate kao suplement, treba piti onako kako je preporučio doktor. Ako uz nju uzimate i neke druge lijekove, potrebno je obratiti pažnju na njihovo međusobno djelovanje.
Kod svakog lijeka ili dodatka prehrani moguće su i neželjene reakcije na lijek. Od mogućih nuspojava najčešće se javljaju crvenilo, svrab, alergije. Kod folne kiseline nuspojave su vrlo rijetke ako se preparat koristi kako je propisano.
