Svjetski dan dijabetesa – znate li sve o ovoj bolesti?

Svjetski dan dijabetesa je najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu koja obuhvata globalnu publiku od preko milijardu ljudi u više od 160 zemalja. Kampanja ukazuje na pitanja od najveće važnosti o šećernoj bolesti i čvrsto drži dijabetes u javnom i političkom središtu pažnje.

Šta je dijabetes?

Dijabetes ili šećerna bolest je hronični sistemski poremećaj metabolizma koji se manifestuje hiperlikemiom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Dijabetes se najčešće prenosi genetskim putem, a nastaje zbog poremećaja hormona insulina, tačnije njegovoj nedostatka ili nepravilnog djelovanja.

Smanjeno dejstvo insulina negativno utiče na razmjenu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina u organizmu, a nakon dužeg vremena utiče i na samu strukturu i funkcije krvnih sudova, živaca i drugih vitalnih organa i organskih sistema.

Šećerna bolest danas spada u najčešća endokrinološka oboljenja, a u stalnom je porastu. To je uglavnom posljedica modernog stila života, koji prate nezdrave životne navike.

Ova bolest karakteristična je za starije osobe, kod kojih se ona javlja kao posljedica degenerativnih promjena u organizmu. Kod mladih osoba se najčešće javlja usljed genetskih poremećaja ili prilikom oštećenja pankreasa kod pojedinih oboljenja.

Postoje dva osnovna tipa šećerne bolesti:

Tip 1 – javlja se uglavnom kod mlađe populacije i zavisi od insulina

Ovaj tip javlja se usljed ogromnog nedostatka isnulina, zbog destrukcije većine ili svih ćelija pankreasa koje luče insulin. Dijabetičar koji pati od dijabetesa tipa 1 mora redovno ubrizgavati insulin.

Tip 2 – javlja se uglavnom kod starije populacije i ne zavisi isključivo od insulina.

Ovaj tip šećerne bolesti javlja se kada pankreas još uvijek izlučuje insulin ali u nedovoljnoj količini i/ili izlučeni insulin ne ispoljava adekvatno očekivane efekte.

U većini slučajeva nivo glukoze u krvi može se smanjiti dijetom i/ili dodatnim uzimanjem tableta iako je ponekad potrebno u terapiju uvesti i sam insulin. Više od 90% oboljelih od šećerne bolesti boluju upravo od ovog tipa dijabetesa.

Simptomi

Simptome dijabetesa tipa 1 je znatno lakše uočiti, a kao najčešći simptomi javljaju se:

Često i obilno mokrenje – Kada nivo glukoze u krvi dostigne određeni nivo, bubrezi suvišnu količinu glukoze izbacuju iz tijela, a da bi došlo do izbacivanja, proizvodi se više mokraće.
Žeđ – Učestalo i obilno mokrenje dovodi do dehidracije.
Nedostatak energije – Iako odmarate i spavate jednako ili čak i više nego inače, umor se konstantno javlja. Do nedostatka energije dolazi jer glukoza iz krvi ne može ući u ćelije i proizvesti dovoljnu količinu energije.
Promjene tjelesne težine – Kod dijabetičara se usljed dehidriranosti i gubitka šećera javlja povećana želja za hranom, a samim tim povećava se i tjelesna masa. Međutim, događa se i suprotno. Tada mišićno tkivo ne dobija dovoljno glukoze da stvori energiju kako bi raslo i jačalo, što dalje prouzrokuje mršavljenje.
Problemi sa vidom – Zbog previše glukoze u krvi dolazi do izvlačenja tečnosti iz očnih sočiva što dovodi do njihovog stanjivanja i otežanog fokusiranja. Ako se nivo glukoze u krvi smanji, tečnost se vraća u sočiva te se i vid poboljšava. Visok nivo glukoze u krvi može izazvati i pojavu tankih krvnih žila koje krvare.
Infekcije i sporo zarastanje rana – Visok nivo glukoze u krvi usporava proces zarastanja rana u tijelu i narušava sposobnost borbe organizma protiv infekcija. Kod žena se ove infekcije najčešće javljaju u obliku vaginalnih i infekcija mokaćnog mjehura.
Trnci u stopalima i šakama – Oštećenje živaca dovodi do osjećaja trnaca u šakama i stopalima.
Osjetljivost i crvenilo desni – Dijabetes oslabljuje mogućnost da se usna šupljina odbrani od infekcija, koje su kod dijabetičara veoma česte.
Sladak, tzv. voćni zadah – Voćni zadah kasni je simptom dijabetesa tipa 1 i ukazuje na izrazito visok nivo glukoze u krvi.

Osim ovih, znakovi koji takođe mogu ukazivati na dijabetes su: suha koža, svrab i infekcije kože koje se javljaju veoma često. Pored ovih imptoma, veliku ulogu u razvoju dijabetesa igra i porodična anamneza.

Odnosno, ukoliko je neko u vašoj užoj porodici dijabetičar, šanse za razvojem dijabetesa i kod vas su znatno veće, te spadate u rizičnu grupu. Baš zbog toga, veoma je važno pratiti signale koje vaše tijelo i organizam šalju.

Čak i ako nema simptoma, dijabetes se može otkriti mjerenjem šećera u krvi. Samo tako ćete na vrijeme uvidjeti razvoj dijabetesa te na vrijeme započeti njegovo liječenje.

Prevencija

Šećerna bolest može se spriječiti ranim prepoznavanjem i adekvatnim liječenjem. Za početak, najvažniji je zdrav životni stil. Promjenom nezdravih životnih navika utiče se na prevenciju i liječenje dijabetesa. Često su neprekomjerna tjelesna težina, pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost sasvim dovoljne za dobru regulaciju šećera, a po potrebi je neophodno uvrstiti i lijekove.

Svjetski dan dijabetesa obilježava se još od 1991. godine. Ovu inicijativu pokrenule su Internacionalna federacija dijabetičara (IDF) i Svjetska zdravstvna organizacija. Kao dan oblježavanja izabran je 14. novembar jer je tog dana rođen Frederick Banting, koji je zajedno sa Charlesom Bestom otkrio insulin 1922. godine.

Svjetska kampanja za dijabetes ima za cilj:

Da bude platforma za promovisanje IDF akcija tokom cijele godine
Da bude globalni pokretač za promovisanje važnosti poduzimanja aktivnosti za borbu sa dijabetesom kao kritičnim globalnim zdravstvenim problemom

Zašto plavi krug?

Kampanju predstavlja logotip plavog kruga koji je usvojen 2007. godine nakon odluke UN-a o dijabetesu. Plavi krug je globalni simbol dijabetesa. To označava jedinstvo globalne zajednice dijabetičara kao odgovor na epidemiju dijabetesa.

Svake godine kampanja Svjetske šećerne bolesti fokusira se na posvećenu temu koja traje jednu ili više godina. Tema Svjetskog dana dijabetesa 2018-2019 je porodica i dijabetes.

Možda vam bude interesantno: Proso – kako se sprema i ideje uz šta sve možete da ga jedete