Šetnja uz meditaciju – način opuštanja tijela i uma kakav vam nedostaje
Tehnika o kojoj će ZdraviJa u ovom tekstu pričati ima mnogo prednosti i može vam pomoći da se osjećate, uravnoteženije i spokojnije. Takođe pomoći će vam da razvijete drugačiju svijest o svom okruženju, tijelu i mislima. Ovo nije klasična joga, ovo je nešto što će vas dugoročnije opustiti, a cijeli taj doživljaj upotpuniće boravak u prirodi, ovo je šetnja uz meditaciju.
Kako praktikovati ovaj način meditacije saznajte u nastavku teksta.
O čemu se tačno radi?
Obično tokom ovog načina meditacije hodate u krugu, naprijed-nazad u pravoj liniji. Ovo je moguće praktivkovati i kao hodanje na većoj udaljenosti. Tempo je spor i može varirati u zavisnosti od tehnike. Često, praktičari rade sesiju hodanja između sjedećih meditacija. Primeri opuštajućeg hodanja uključuju:
- kinhin
- theravada
- vipassana
Tehnike mogu biti detaljnije kao što je npr. rasčlanjivanje svakog koraka na šest dijelova ili jednostavno pažljivo šetanje u prostoru. Možete uključiti i svoj dah ili mantru. Sada kada smo odgonetnuli o čemu je zapravo riječ u nastavku govorimo o svim prednostima koje ova tehniča nudi.
Pojačava protok krvi
Meditaciju u hodu često koriste ljudi koji dugo sjede. Vježbanje hodanja pomaže da krv doteče, posebno do nogu. Pomaže da se ublaži osjećaj tromosti ili stagnacije. Pažljivo hodanje je takođe odličan način da pojačate cirkulaciju krvi i podignete nivo energije ako radite učaureni u kancelarijsku stolicu, duži vremenski period.
Poboljšava varenje
Šetnja nakon jela je fantastičan način da se poboljša metabolizam, posebno ako se osjećate teško ili sito. Kretanje pomaže hrani da se kreće kroz vaš digestivni trakt i takođe može spriječiti zatvor.
Smanjuje anksioznost
Ako želite da smanjite nivo stresa, možda će vam biti korisno da vježbate meditaciju sjedeći prije ili poslije treninga koji inače praktikujete. Studija iz 2017. na mladim odraslim osobama pokazala je da je hodanje efikasnije u smanjenju simptoma anksioznosti kada se kombinuje sa meditacijom.
Učesnici koji su pokazali najznačajnije promjene u nivou anksioznosti ili su samo meditirali, meditirali prije hodanja ili su hodali prije meditacije. Kontrolna grupa, zajedno sa ljudima koji su samo hodali, nije pokazala tako velika poboljšanja. Svaka sesija meditacije ili hodanja trajala je 10 minuta.
Reguliše nivo šećera u krvi
Mala studija iz 2016. je zaključila da je praksa meditacije zasnovana na budistici, imala pozitivan efekat na nivo šećera u krvi i cirkulaciju kod ljudi sa dijabetesom tipa 2. Ljudi podjeljeni u grupe su vježbali pažljivo hodanje i obiično hodanje 30 minuta, 3 puta nedeljno tokom 12 nedelja. Grupa koja je vježbala budističku šetnju pokazala je više poboljšanja od grupe koja je radila obično regularno hodanje.
Ublažava depresiju
Važno je da ostanete aktivni u svakom razdoblju svog života, a posebno kada starite. Redovno vježbanje pomaže u podizanju nivoa kondicije i poboljšanju raspoloženja. Prema jednoj studiji, stariji ljudi su imali manje simptoma depresije nakon što su praktikovali budističke meditacije 3 puta nedeljno tokom 12 nedelja. Takođe su poboljšali krvni pritisak i nivoe funkcionalne kondicije.
Pozitivno utiče na osjećaj blagostanja
Kada je moguće, prošetajte prirodom, u parku, bašti ili bilo kojim drugim mjestima okruženim prirodom. Ovo može poboljšati vaše opšte osjećanje blagostanja i pomoći vam da se osjećate uravnoteženije. Praksa “šumskog kupanja” je popularna u Japanu zbog svojih prednosti poput opuštanja i poboljšanja moždanih aktivnosti.
Kvalitet sna je osiguran
Da biste imali koristi od vježbanja, nije neophodno da radite intenzivan trening. Redovno i umjereno vježbanje pozitivno utiče na kvalitet sna. Hodanje može pomoći da se poboljša fleksibilnost i smanji napetost mišića kako biste se fizički osjećali bolje.
Osim toga, vjerovatno ćete smanjiti osjećaj stresa i anksioznosti, posebno ako hodate ujutru. Sve ove prednosti mogu da doprinesu mirnom snu i bistrom umu.
Vježbanje će biti prijatnije
Uključivanje aspekta svjesnosti u vašu fitnes rutinu može učiniti vježbanje prijatnijim. Istraživači studiji iz 2018. godine otkrili su da su ljudi koji su slušali snimak o svjesnosti dok su šetali 10 minuta na traci za trčanje smatrali da je aktivnost prijatnija. Ovo ukazuje na vjerovatnoću da pažljivost može inspirisati povezivanje sa vježbanjem na drugačiji način.
Podstaknite kreativnost
Vježbanje svjesnosti može vam donijeti više jasnoće i fokusa na vaše misaone procese, što zauzvrat može stimulisati kreativnost. neke studije iz skorije prošlosti ukazale su na vezu između pažljivosti i kreativnosti. Potrebno je iapk više studija koje ispituju specifične aspekte kreativnosti u odnosu na svjesnost. U međuvremenu, možete istražiti kako praksa svjesnosti poboljšava vaše vještine rješavanja problema ili razvijanja novih ideja.
Neka ova praksa postane dio i vašeg dana
Spremili smo nekoliko savjeta kako da dosljedno praktikujete ovaj način meditacije…
Budite svjesni sadašnjeg trenutka
Ostati svjestan svakog trenutka je navika za koju je potrebno vrijeme da se kultiviše. Što češće možete, usmjerite svoj um na sadašnji trenutak kada hodate u bilo kom momentu svog dana. Usredsredite se na zvukove oko sebe, svoj dah ili bilo koje tjelesne senzacije. Uključite se u svoje misli i posmatrajte ih kako dolaze i odlaze.
Vježbanje sjedeće meditacije
Meditacija hodanja se često koristi u kombinaciji sa sjedećom meditacijom. Smatrajte da je vrijedno naučiti sjedeću meditaciju kao i meditaciju u hodu.
Savjeti za meditaciju koje možete isprobati:
- Uradite sesiju meditacije od 5 do 10 minuta nakon čega slijedi meditacija kroz šetnju, ili obrnuto.
- Obratite pažnju na razlike između ove dve prakse i razmislite o tome koja vam više prija i zašto.
- Kako budete napredovali, možete povećavati trajanje svake sesije.
Usporite
Često kada se naš um kreće brzo, krećemo se i mi zajedno sa njim. Usporite tempo na nekoliko minuta čak i kada vam nedostaje vremena. Obratite pažnju da li imate otpor dok se prilagođavate svom dahu i tijelu. Dišite sporim, stabilnim tempom. Hodajte unutar vremena koje imate, bez obzira koliko to kratko bilo.
Ostanite odgovorni
Razgovarajte o svojoj praksi i ciljevima sa učiteljem, terapeutom ili prijateljem. Kontinuitet je važan da biste vidjeli da li ste razvili bilo kakve uvide i kako napredujete. Zajedno možete odrediti kako da produbite svoju praksu. Takođe možete zapisati stvari u dnevnik i koristiti ovo kao alat za razmišljanje o svom iskustvu ili napretku.
